Pogrešno je govoriti o krizi eura, jer je on u boljoj poziciji od dolara, sadašnji kurs eura u odnosu na dolar je povoljniji u korist eura, nego u vrijeme kad je on uveden u Evropi. Euro neće propasti jer nema alternativu - kazao je danas u Sarajevu direktor Raiffeisen Bank International Herbert Stepic.
On je rekao da ni Grčka ni Njemačka neće izaći iz eurozone, jer bi to ugrozilo te zemlje, a ne eurozonu.
Pojasnio je da kad bi Njemačka napustila eurozonu, njen izvoz bi propao, a euro bi postao još jači. U slučaju Grčke i njenog vraćanja na drahmu, te zemlja se ne bi mogli više zaduživati, a novac im treba, svi bi izgubili svoju ušteđevinu i nastala bi totalna katastrofa u toj zemlji.
Dakle, navodi Stepic, glavni razlog što se evropski zvaničnici zalažu za ostanak Grčke ili Njemačke u eurozoni je više u psihološkoj percepciji da bi izlazak jedne države izazvao domino efekt.
Ovaj bankarski stručnjak koji je već četiri decenije u bankarstvu i za sebe kaže da je "bankarski metuzalem", danas je u Sarajevu rekao kako je sve vidio što se moglo vidjeti, ali da su najveći izazovi u sadašnjem vremenu.
Kod bankarskih regulatora u Evropi vlada totalni nered. Evropska bankarska agencija (EBA) je tražila povećanje koeficijenta adekvatnosti bankarskog kapitala na devet posto, i morali smo za samo osam mjeseci udvostručiti taj koeficijent u situaciji kad nema funkcionalnog kapitala. Kad smo to postigli, onda je austrijski regulator rekao da moramo još povećati taj koeficijent do 2013. godine, a onda u drugim državama gdje poslujemo npr. u Sloveniji, BiH, Srbiji imamo drugačije zahtjevi, negdje je taj koeficijent 18 negdje 20 posto. Uz sve to došla je dužnička kriza u Grčkoj, Irskoj, Španiji, Portugalu i još nekim zemljama koje neću sa spomenem - rekao je Stepic.
On je istakao da je dužnička kriza nastala zbog loše vođenih politika unazad 20 godina jer su političari tih zemalja novac od kredita dijelili kao donacije da bi dobijali na izborima.
Sada se, kazao je Stepic, bankare optužuje za sve to, javnost je negativno nastrojena i bankari sad moraju imati kacigu na glavi da bi se zaštitili od gađanja paradajzom od strane gnjevnih građana koji smatraju da su banke uzrokovale dužničku i krizu eurozone.
Navodeći kako postoje tri grupe banaka, od kojih su u prvoj među kojima je i Raiffeisen Bank International, one koje imaju strategiju i koje nastavljaju raditi s klijentima, koje nisu spekulativne, Stepic je rekao da je optimista.
Mi vjerujemo u tržište centralne i istočne Evrope, mi se ne povlačimo i nastavljamo da kreditiramo klijente u timzemljama - rekao je prvi čovjek Raiffeisen Bank International uz opasku kako su , posebno 2009. godine dolazila upozorenja o kreditnoj krizi u zemljama centralne i istočne Evrope, a ta se kriza nikad nije dogodila.
Stepic je danas u Sarajevu najavio i nove bankarske proizvode za ozbiljne klijente Raiffeisen Bank International precizirajući finansiranje putem obveznica, a ne kredita.
Krediti će se plasirati pravnim licima, a fizička lica će kupovati njihove obveznice - pojasnio je Stepic i dodao kako će uobičajeni proizvodi banaka postati skuplji i zato je rješenje ponuditi klijentima više proizvoda na tržištu kapitala, a manje kredita. To poskupljenje bankarskih proizvoda je posljedica činjenice da je kapitala sve manje, likvidnost je manja.
Uprkos tome, Stepic je rekao kako Raiffeisen Bank International stabilno posluje, jer nema spekulativnih poslova, nije investirala u zemlje koje su sada u dužničkoj krizi i sav novac je plasirala u centralnu i istočnu Evropu za finansiranje malih i srednjih poduzeća.
Za nas su centralna i istočna Evropa najperspektivnije tržište i tako će ostati , jer je u tim zemljama veći rast za dva posto u odnosu na Evropu. Poslujemo u 17 zemalja kroz 3.200 poslovnica i 66.000 zaposlenih - precizirao je on.
Na kraju razgovora za bh medije Stepic je rekao da će dugoročno ekonomski razvoj biti vrlo spor, ali "ne možemo zatvoriti staru Evropu jer je puna grešaka, a otvoriti neku novu prodavnicu".
I direktor Raiffeisen banke u BiH Michael Mueller potvrdio je u konteksu poskupljenja bankarskih proizvoda da će kamate na kredite sasvim sigurno rasti, a da će tome doprinjeti i apsolutno neprihvatljiv zakon o zaštiti jemaca koji je na usvajanju u Parlamentu FBiH.
On je rekao kako je BiH duboko u recesiji, a politička situacija u zemlji je složena, te da su zbog toga srednjoročni plan revidirali smanjivši za 2013. godinu projekciju rasta na jedan posto.
Zbog takvog stanja povećavaju se bankarski rizici i poskupljuju cijena kapitala. Stoga će se i u BiH i u drugim zemljama kapital usmjeravati ondje gdje je njegov povrat veći - rekao je Mueller uz podatak da je u BiH povrat na kapital šest posto što nije puno, i dodao da je u okruženju postotak od 7 do 8.
Na kraju razgovora Mueller je poručio kako bi političari u BiH trebalo da donesu odluke o infrastrukturnim projektima (gradnja autocesti) i u energetskom sektoru jer to donosi veliko finasiranje i strane investicije.

Ostale vijestiArhiva