Američki predsjednik Barack Obama uživa potporu gotovo 70 posto Evropljana, no ne može se reći da je Evropa imala velikih koristi od njegova mandata, pišu evropski mediji. Osim povremenog upozorenja evropskim čelnicima da moraju dovesti u red svoje gospodarstvo, SAD se uglavnom nije miješao u dužničku krizu u eurozoni i raspravu o tome treba li insistirati na štednji ili poticanju gospodarskog rasta, koja je podijelila evropsku politiku.
S druge strane, zatvor u Guantanamu još nije zatvoren, američke snage još su u Iraku i Afganistanu, trgovinski pregovori iz Dohe i dalje su blokirani i gotovo nema pomaka kada je riječ o smanjenju emisije CO2. Što će se onda, ako išta, promijeniti nakon američkih predsjedničkih izbora?, piše Hina.
Evropski diplomati zadovoljni su kvalitetom odnosa sa SAD-om i ne očekuju bitne promjene neovisno o tome ko će biti novi stanar Bijele kuće. Naglasak će najvjerojatnije biti na nastavku suradnje a ne sukobima.
U tri predsjedničke debate, Evropa je dotaknuta samo u prolazu. Oba predsjednička kandidata usredotočila su se uglavnom na evropska gospodarstva, spominjući ih kao loš primjer, a ne sigurnost i politiku.
Romney je upozorio da bi SAD mogla zadesiti sudbina Grčke ako javna potrošnja ostane na Obaminim razinama, dok je Obama povezao Romneyjev gospodarski plan s velikom nezaposlenošću u Grčkoj i njezinom borbom da riješi dužničku krizu.
Premda neki analitičari smatraju da se važnost Evrope za Washington neće smanjiti, konzervativniji krugovi u Washingtonu ne misle tako.
EU je daleko najvažniji gospodarski partner SAD-a i obrnuto. Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a počeli su u novembru 2011. i očekuje se da će se nastaviti. Osim toga, EU i SAD ključni su međunarodni saveznici.
"Evropa je važna", rekao je Ronald Linden, profesor i direktor Centra izvrsnosti za EU pri Sveučilištu Pittsburgh.
Bijela kuća i Washington već mjesecima izražavaju nezadovoljstvo zbog nesposobnosti Europske unije da riješi gospodarsku krizu.
"Budući da su otvaranje radnih mjesta i gospodarstvo važna pitanja za američku javnost, obnova rasta u evropskim gospodarstvima igra važnu ulogu u američkom oporavku", dodao je.
Nova američka administracija također će vjerovatno nastaviti vršiti pritisak na Evropu da poveća svoju ulogu na području međunarodne sigurnosti.
"Tko god pobijedi na izborima, češće će pozivati Evropljane da učine više na očuvanju međunarodne sigurnosti i nastaviti preusmjeravati američku pozornost na Pacifik", kazala je Clara Marina O'Donnell iz Centra za evropsku reformu.
I Obama i Romney podržavaju čvršću evropsku suradnju na području odbrane. Taj konsenzus važna je promjena u odnosu na prethodne administracije, koje su strahovale da bi evropske odbrambene inicijative mogle umanjiti važnost NATO-a, no prati ih također velik skepticizam, kazala je.
Obje strane ne vjeruju baš da će evropske vlade ublažiti posljedice rezanja vojnih proračuna udruživanjem vojnih resursa.
Obamina administracija već se požalila da Evropljani ne čine dovoljno u pružanju potpore novim vladama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Novi američki predsjednik nastavit će vršiti pritisak na Evropljane da učine više u tom pogledu s obzirom na unutarnja proračunska ograničenja i nesklonost američkih birača prema slanju vojnih snaga u krizna područja.
No, dužnička kriza i kriza evropskog liderstva plodno su tlo za američku desnicu, koja se protivi evropskom projektu i predvodi napore da se blokiraju američki doprinosi međunarodnim programima spašavanja prezaduženih članica eurozone.
"Euro je uvijek bio više politički nego ekonomski projekt, pa ne čudi što je zapao u ozbiljne poteškoće", rekao je Ted Bromund, stručnjak za angloameričke odnose pri konzervativnoj Zakladi Heritage iz Washingtona. Zaklada Heritage ima velik utjecaj na republikansku politiku i važan je savjetnik republikanskih predsjednika.
U razgovoru s evropskim novinarima, Bromund je kazao da SAD treba prestati podržavati političku i ekonomsku integraciju u EU-u, koja je po njegovu mišljenju samo dala zamah uspostavi nedemokratske federalne Evrope koja je često protuamerički orijentirana.
"Politički ujedinjena Evropa nije u interesu Sjedinjenih Država i izvršna vlast i Kongres ne bi trebali podržavati 'sve tješnju uniju', uključujući u važnim područjima vanjske politike i odbrambene integracije", smatra on.
Obamina administracija "prva je koja ne smatra Evropu najvažnijim mjestom na svijetu", dodao je. On smatra da bi se Romney usredotočio na razvijanje odnosa s Indijom i saveznicima u Centralnoj i Latinskoj Americi.
Evropski diplomatski izvori slažu se da se stupanj razumijevanja Evropske unije zadnjih godina poboljšao, no mnogi u Washingtonu još u potpunosti ne shvaćaju složenost europskog sustava upravljanja, što umanjuje interes Amerikanaca za Evropu.
"Premda Romneyjeva pobjeda ne bi srušila nebesa ili izazvala sudar svjetova, značila bi bitno drukčiju američku nazočnost u međunarodnim odnosima, koja bi više podsjećala na prve godine Georgea W. Busha i kao takva bila mnogo manje primjerena obnovi transatlantskih veza", smatra Jeffrey Anderson, direktor BMW centra za njemačke i evropske studije pri Sveučilištu Georgetown u Washingtonu.

Ostale vijestiArhiva