Vijesti
Politika
Uprkos brojnim protivljenjima
Glasovima skupštinske većine u RS-u podržan projekat 'Gornja Drina'08.11.2012. 12:00
Izvor: mojevijesti.ba
Narodna skupština RS-a kasno sinoć, nakon burne rasprave i protivljenja opozicije, dala je saglasnost na Vladin ugovor o izboru strateškog partnera za realizaciju projekta Hidroenergetskog sistema (HES) Gornja Drina i ugovor o strateškom partnerstvu s njemačkom kompanijom RWE.
Ovaj projekt izazvao je ranije reagiranje iz RS-a i BiH, ali i susjedne Crne Gore, čijoj vladi se RS obavezala da će predočiti studiju u kojoj se tvrdi da izgradnja hidroelektrana "Foča" i "Buk Bijela" na gornjem slivu rijeke Drine nema uticaja na životnu sredinu.
Podršku ugovoru, koji je izglasan oko ponoći, dala je skupštinska većina, s 45 glasova „za“, protiv nije bilo nijedan poslanik, a suzdržanih je bilo 16 poslanika.
Šef Klub SDS-a Vukota Govedarica rekao je da opozicija uvažava komercijalni pristup korištenju energetskog sektora ali uz uvažavanje interesa građana koji su i vlasnici tog resursa, dok je, kaže, drugi blok, pozicija u Skupštini, afirmisala komercijalnu komponentu. U tom kontekstu, bar u diskusiji, koalicioni partner SNSD-a, DNS nije za privatizaciju energetskog sektora.
Da je Elektroprivreda RS, kada je RS imala novac od Telekoma, uradila ono što je uradila i hrvatska Herceg-Bosna, sada ne bi morala da dovodi strateškog parnerta koji će imati većinski paket, stav je koji je zastupao SDS, uz napomenu da ta stranka nije krivac za sadašnju situaciju.
Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica podsjetio je da je i češki „Čez“ došao u RS još 2007., pa zatim i Rašid Serdarev u Ugljevik III, s tajnim ugovoromima, dok je sada njemački RWE postaje vlasnik 60 posto kapitala u HES Gornja Drina.
Kako će u svemu RS osigurati energetsku stabilnost, upitao je Govedarica i konstatirao da je to prvorazredni problem.
S druge strane, ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević rekao je da ovo nije privatizacija energetskog sektora RS-a.
Ni nama, ni strateškom partneru nije u interesu da se radi nešto što je nerantabilno, kazao je Kovačević.
On je ustvrdio da je dobio usmeno uvjeravanje da će susjedne zemalje, Srbija i Crna Gora, potvrditi „da neće praviti bilo kakve probleme“. Izrazio je spremnost da RS otkupi od Srbije predstudiju koju je ranije uradila ta zemlja s kojom je također RS ranije potpisala protokol za HES Gornja Drina.
Taj dokumet, ponovio je, nema štetne posljedice po RS, ali nije se izjasnio koliko će RS platiti tu predstudiju.
S predstavnicima Crne Gore, kaže, bit će već u narednih nekoliko dana realiziran sastanak u Trebinju na kojem će entitetsko ministartvo za prostorno uređenje i ekologiju predočiti studiju po kojoj, kako kaže, nema šteta za životnu sredinu kada je u pitanju ta državu.
I predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da se radi o možda, kako kaže, jednom o najvažnijih odluka koje parlament donosi, jer je sistem četiri hidrocentrale na gornjoj Drini procjenjen na preko 400 miliona eura investicija, što ima, kaže, višestruke koristi.
Radi se o direktnim stranim investicijama velike vrijednosti, a i kod izgradnje i eksploatacije dobija se novo zapošljavanje, novu proizvodnja i porast svih ekonomskih parametara, rekao je Radojičić.
Inače, ugovorom koji je Vlada RS-a potpisala još 26.oktobra, a sada potvrdila i Skupština, definiran je odnos RWE-a (60 posto) "Elektroprivreda RS" (40 posto) u zajedničkoj kompaniji, a riječ je o izgradnji četiriju hidroelektrana - "Buk Bijela", "Foča", "Sutjeska" i "Paunci".
U ugovoru se jasno navodi da buduće koncesiono društvo neće imati obavezu snabdijevanja električnom energijom tariftnih kupaca u RS-u te će je moći slobodno prodati na domaćem i međunarodnom tržištu.
Zanimljivo je da se u ugovoru navodi da je strateški partner upoznat da je u toku rješavanje postupka po žalbi društva “Barak” iz Izraela na Ustavnom sudu BiH te da će “Vlada RS-a zaštititi i obešteti“ strateškog partnera, projektno i koncesiono društvo za sve stvarno pretrpljenje gubitke, štetu i troškove (isključujući izgubljenu dobit), ukoliko posljedice ovog postupka budu od direktnog utjecaja na realizaciju projekta HES "Gornja Drina".
Jasno je precizirano i da njemačka kompanija nikako ne može biti odgovorna oko postupaka koje vodi „Barak“ iz Izraela.
Poslanici skupštinske većine su također podržali i sve tačke koje su razmatrane u protekla dva dana, među kojima i privatizacioni program za "Krajinapetrol".
Ovaj projekt izazvao je ranije reagiranje iz RS-a i BiH, ali i susjedne Crne Gore, čijoj vladi se RS obavezala da će predočiti studiju u kojoj se tvrdi da izgradnja hidroelektrana "Foča" i "Buk Bijela" na gornjem slivu rijeke Drine nema uticaja na životnu sredinu.
Podršku ugovoru, koji je izglasan oko ponoći, dala je skupštinska većina, s 45 glasova „za“, protiv nije bilo nijedan poslanik, a suzdržanih je bilo 16 poslanika.
Šef Klub SDS-a Vukota Govedarica rekao je da opozicija uvažava komercijalni pristup korištenju energetskog sektora ali uz uvažavanje interesa građana koji su i vlasnici tog resursa, dok je, kaže, drugi blok, pozicija u Skupštini, afirmisala komercijalnu komponentu. U tom kontekstu, bar u diskusiji, koalicioni partner SNSD-a, DNS nije za privatizaciju energetskog sektora.
Da je Elektroprivreda RS, kada je RS imala novac od Telekoma, uradila ono što je uradila i hrvatska Herceg-Bosna, sada ne bi morala da dovodi strateškog parnerta koji će imati većinski paket, stav je koji je zastupao SDS, uz napomenu da ta stranka nije krivac za sadašnju situaciju.
Šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica podsjetio je da je i češki „Čez“ došao u RS još 2007., pa zatim i Rašid Serdarev u Ugljevik III, s tajnim ugovoromima, dok je sada njemački RWE postaje vlasnik 60 posto kapitala u HES Gornja Drina.
Kako će u svemu RS osigurati energetsku stabilnost, upitao je Govedarica i konstatirao da je to prvorazredni problem.
S druge strane, ministar industrije, energetike i rudarstva RS Željko Kovačević rekao je da ovo nije privatizacija energetskog sektora RS-a.
Ni nama, ni strateškom partneru nije u interesu da se radi nešto što je nerantabilno, kazao je Kovačević.
On je ustvrdio da je dobio usmeno uvjeravanje da će susjedne zemalje, Srbija i Crna Gora, potvrditi „da neće praviti bilo kakve probleme“. Izrazio je spremnost da RS otkupi od Srbije predstudiju koju je ranije uradila ta zemlja s kojom je također RS ranije potpisala protokol za HES Gornja Drina.
Taj dokumet, ponovio je, nema štetne posljedice po RS, ali nije se izjasnio koliko će RS platiti tu predstudiju.
S predstavnicima Crne Gore, kaže, bit će već u narednih nekoliko dana realiziran sastanak u Trebinju na kojem će entitetsko ministartvo za prostorno uređenje i ekologiju predočiti studiju po kojoj, kako kaže, nema šteta za životnu sredinu kada je u pitanju ta državu.
I predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić smatra da se radi o možda, kako kaže, jednom o najvažnijih odluka koje parlament donosi, jer je sistem četiri hidrocentrale na gornjoj Drini procjenjen na preko 400 miliona eura investicija, što ima, kaže, višestruke koristi.
Radi se o direktnim stranim investicijama velike vrijednosti, a i kod izgradnje i eksploatacije dobija se novo zapošljavanje, novu proizvodnja i porast svih ekonomskih parametara, rekao je Radojičić.
Inače, ugovorom koji je Vlada RS-a potpisala još 26.oktobra, a sada potvrdila i Skupština, definiran je odnos RWE-a (60 posto) "Elektroprivreda RS" (40 posto) u zajedničkoj kompaniji, a riječ je o izgradnji četiriju hidroelektrana - "Buk Bijela", "Foča", "Sutjeska" i "Paunci".
U ugovoru se jasno navodi da buduće koncesiono društvo neće imati obavezu snabdijevanja električnom energijom tariftnih kupaca u RS-u te će je moći slobodno prodati na domaćem i međunarodnom tržištu.
Zanimljivo je da se u ugovoru navodi da je strateški partner upoznat da je u toku rješavanje postupka po žalbi društva “Barak” iz Izraela na Ustavnom sudu BiH te da će “Vlada RS-a zaštititi i obešteti“ strateškog partnera, projektno i koncesiono društvo za sve stvarno pretrpljenje gubitke, štetu i troškove (isključujući izgubljenu dobit), ukoliko posljedice ovog postupka budu od direktnog utjecaja na realizaciju projekta HES "Gornja Drina".
Jasno je precizirano i da njemačka kompanija nikako ne može biti odgovorna oko postupaka koje vodi „Barak“ iz Izraela.
Poslanici skupštinske većine su također podržali i sve tačke koje su razmatrane u protekla dva dana, među kojima i privatizacioni program za "Krajinapetrol".
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Komšić i Džaferović sa predsjednikom Slovenije…
- 17/05 Čerkez: U Federaciji BiH se ukida ograničenje…
- 22/03 Stanivuković uputio apel Skupštini grada:…
- 06/02 Prekinuta sjednica GV Mostar, Koalicija za…
- 04/12 Čović uz podršku iz Hrvatske najavio uvjerljivu…
- 10/11 POTPISANI DOKUMENTI BERLINSKOG PROCESA BiH…
- 07/10 Sjednica Federalne vlade u četvrtak
- 25/09 Danas počinje štampanje glasačkih listića…
- 31/07 OHR: Objaviti budžet u Službenom glasniku,…
- 27/07 PODRŽAN IZVJEŠTAJ KOMISIJE Usvojen budžet…
- 23/07 Savjet Ministara BiH: Usvojena strategija…
- 29/06 SNSD traži obustavu planiranja novih malih…
- 25/06 Turković sudjelovala na sastanku ministara…
- 21/06 Dodik traži od Srbije državljansto za sve…
- 17/06 Čović: Potpisana dva sporazuma između SDA…
- 13/06 Projekti slabljenja državotvornih kapaciteta…
- 09/06 Višković: U Vladu nije stigao prijedlog za…
- 05/06 SASTANAK DODIKA I IVANCOVA
- 01/06 Mitrić napustio SDS i stao uz Mićića
- 27/05 Špirić i McDonald o izazovima s kojima se…
- 23/05 Usvojen rebalans budžeta za 2020. godinu
- 19/05 Skupština KS podržala Izvještaj o radu Nezavisnog…
- 12/05 Novalić tvrdi da će biti nadoknađena sva…
- 08/05 Dodik: Do 20. maja ukinuti vanredno stanje