Vijesti
Društvo i ekonomija
Kakva je konkurentnost BiH vidimo iz izvještaja Svjetske banke
28.11.2012. 20:00
Izvor: Moje vijesti
Kakva je konkurentnost BiH vidimo iz izvještaja Svjetske banke
U organizaciji Njemačkog društva za međunarodnu saradnju GIZ danas je u Sarajevu počela dvodnevna konferencija „Jačanje konkurentnosti općina u BiH“, koju je podržao i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen.
„Ova tema regionalne konkurentnosti veoma je bliska Evropskoj uniji, a posebno u kontekstu BiH i u tome kako možemo pomoći općinama BiH. Politika EU smatra da je esencijalni dio razvoja društvene kohezije upravo rad na općinskom, odnosno lokalnom nivou“, kazao je Sorensen.
Zbog toga je Evropska unija veoma posvećena tome, a istovremeno, kaže, to je ključno za dobrobit BiH i njenih građana da se općine fokusiraju na pitanja koje zaista mogu povećati i poboljšati lokalnu konkurentnost.
Pitanja o kojima će se diskutovati u okviru ove konferencije imaju veliki uticaj na lokalnu i regionalnu konkurentnost.
„To su uspostavljanje okruženja za povoljno poslovanje, jačanje i podrška lokalne samouprave, dijalog između privatnih i javnih partnera, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravni instrumenti koji poboljšavaju ekonomiju“, kaže Sorensen.
Bez sumnje, ističe, ova tema veoma je relevantna a naročito ako se pogledaju konkretne činjenice navodeći da je BiH rangirana kao 125 država u izvještaju Svjetske banke o poslovanju.
Crna Gora i Makedonija su 56 i 52 na ovom spisku, te stoga naglašava da iz ovog izvještaja vidimo kakva je konkurentnost BiH.
Također, istakao je da postoje pitanja koja su u mandatu samouprava i neke od njih usporavaju razvoj BiH.
„Vrijeme za koje se može uspostaviti firma je 40 dana. Priključivanje na elektroenergetsku mrežu u prosjeku je 125 dana. Sve su to prepreke za lokalni razvoj, a to su stvari koje su u okviru mandata lokalne samouprave. Zbog toga je ograničeni progres u BiH prisutan i zato se mora pozabaviti ovim pitanjem više na lokalnom nivou“, kazao je Sorensen.
Podsjetio je da je Evropska komisija razočarana tim sporim napretkom, posebno kada je uspostavljanje funkcionalne tržišne ekonomije u pitanju i kada je riječ o Kopenhaškim kriterijima za podobnost priključivanja EU.
Nada se da će BiH uspostaviti povoljno okruženje i klimu za ulaganje da bi se omogućilo ljudima da investiranju i time smanjile različitosti koje postoje u poređenju nekih općina ili regija u BiH.
Osnove evropske ekonomske saradnje, slobodno kretanje robe, usluga i ljudi, zaključio je, definitivno će uticati na život u BiH.
„Ono što smo naučili u EU, poslovanja i poslovi prosto slijede običnu dinamiku slobodnog tržišta a to je ponuda i potražnja. BiH u tom kontekstu nije otok sam za sebe, jer se razvija s drugim susjednim zemljama“, kazao je Sorensen.
S obzirom na to da Hrvatska sljedeće godine ulazi u EU, BiH je kaže u cilju da se brže razvija i da uhvati korak s ostatkom regiona da bi zgodnije prolazila kroz proces evropskih integracija.
„To se može desiti samo ako krene s općinskih nivoa prema gore. Prednost BiH je u tome što je fizički i geografski veoma bliska evropskom tržištu, a nedostatak je da je na 91. mjestu u Izvještaju Transparency Internationala u smislu korupcije, što realno investitorima otežava da izračunaju koji im je trošak da investiraju u BiH, počevši od općinskih nivoa“, rekao je specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Peter Sorensen dodajući nužnost pojednostavljenja procesa registracije firmi.