Dennis Gratz, predsjednik Naše stranke, nedavno je uputio žalbu Agenciji za statistiku BiH tražeći izjmenu formulacije pitanja 24, 25 i 26 popisnog obrasca.

Šta je nacionalna, a šta etnička pripadnost?

Naime, pitanje 24 je etničko/nacionalno izjašnjavanje. Ponuđeni su odgovori Bošnjak, Hrvat, Srbin i "Ne izjašnjava se", a ukoliko ispitanik da odgovor koji nije jedan od ponuđenih - bit će upisan u odgovarajući prostor. Prilikom postavljanja pitanja popisivač ne smije čitati ponuđene modalitete niti vršiti bilo kakav utjecaj na ispitanika.

Međutim, problem je to što dio građana smatra da etnička i nacionalna pripadnost nisu isto.

"Smatram da se u ovoj zemlji neke stvari serviraju zdravo za gotovo, postajemo svjedoci raspada države. Ključni problem je što se izjednačavaju kategorije nacionalne i etničke pripadnosti. Pravno korektna upotreba pojmova bi u BiH pod nacijom morala podrazumijevati državljane BiH, dakle, bosanskohercegovačku naciju, a pod etničkom pripadnošću konstitutivne narode kao ustavnu kategoriju - Bošnjake, Srbe i Hrvate te ostale etničke zajednice", kazao je Dennis Gratz za Klix.ba.

Istakao je da još uvijek očekuju odgovor na žalbu od Agencije za statistiku.

"Skeptičan sam, ali svaka institucija je po zakonu dužna da odgovori te se nadamo odgovoru. No, moram istaći da je dobro to što je moja žalba pokrenula diskusiju. A, mi ćemo ostati dosljedni i ako treba ići i do Ustavnog suda", istakao je Gratz.

Naveo je da u popisnom listiću treba odvojiti nacionalnu i etničku pripadnost te ostaviti prazan prostor kako bi građani pod nacionalnost samostalno upisivali - Bosanac i Hercegovac, odnosno Bosanka i Hercegovka, ili, pak, Japanac/Japanka, Nijemac/Njemica... - ukoliko se tako osjećaju.

Isto treba biti učinjeno i kada je etnička pripadnost u pitanju, smatra Gratz. Odnosno, treba izbjeći ponuđene odgovore i građanima omogućiti da se slobodno izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi, Hrvati i ostali, ili da se uopće ne izjasne.

Mogu li agnostik i ateista biti vjeroispovijest?

Da se etnička i nacionalna pripadnost trebaju odvojiti, smatra i Saša Madacki, direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu.

"Obaveznost izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti te o maternjem jeziku je potpuna besmislica. To mi očigledno koristimo isključivo u političke svrhe. Metodološki, ako izostavite ta tri pitanja, dobit ćete veoma lijepu sliku o BiH", kazao je Madacki dodavši da je u pitanju 25, odnosno izjašnjavanju o vjeroispovijesti napravljena strašna greška.

"Kao vjeroispovijesti ponuđene su katolička, islamska, pravoslavna, a zatim je još dodano agnostik, ateist i ne izjašnjava se. Ateist i agnostik nisu vjera, pa nemamo ateističku crkvu. Sve je to nakaradno postavljeno", smatra Madacki.

"Bitno je biti Bošnjak"

Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije "Bitno je biti Bošnjak" također smatra da bi popisni list trebao biti precizniji i bolje uređen.

"Na određeni način mi podržavamo razdvajanje nacionalne od etničke pripadnosti na popisnom listiću. Naša kampanja je prvensteno formirana sa ciljem da se onemogući zbunjivanje Bošnjaka. Mislim da su u BiH nacionalno i etničko već 20 godina u terminologiji objedinjeni i to je akademska rasprava koja za cilj ima zbunjivanje Bošnjaka", istakao je Tokić, dodavši da kampanjom žele poručiti Bošnjacima da je bitno da se tako izjasne na popisu i na taj način afirmišu bošnjački etnički identitet.

Agencija za statistiku BiH bi u narednih nekoliko dana, prema zakonu, trebala odgovoriti na žalbu Naše stranke, nakon čega će biti poznato da li postoje šanse da nadležni uvaže primjedbe i donesu odluku o preciziranju pitanja na popisnom listiću i odvajanu nacionalne od etničke pripadnosti.

Kasno je za izmjene i odgađanje popisa

Martin Raguž, zastupnik HDZ-a 1990 u Parlamentu BiH, koji je bio član Privremene komisije za pripremu Prijedloga zakona o popisu stanovništva, smatra kako je kasno za izmjene i da je najbitnije da popis bude proveden, kako je planirano, u aprilu 2013. godine.

"Zakon tačno reguliše pitanje o etničkoj i nacionalnoj pripadnosti. Odgovor na to pitanje nije obavezan, odnosno svaki građanin ima mogućnost da se izjasni ili da kaže da se ne želi izjasniti i to je zakon veoma dobro postavio. U vezi sa dogovorom o popisu stanovništva najteže je bilo doći do rješenja tog problema i kompromis je bio nužan kako bi uopće bio postignut dogovor o popisu stanovništva. Smatram da to pitanje sada ne može biti prepreka i da popis ne smije biti odgođen", kazao je Raguž, istakavši da bi se svi trebali usmjeriti ka tome da popis bude što bolje proveden, odnosno da se građanima razjasni sve, ukoliko imaju neke nedoumice, jer popis ima neprocjenjiv značaj za našu zemlju.

Šefica Ureda Vijeća Evrope Mary Ann Hennessey je kazala da se provodi međunarodni monitoring i prati cijeli proces priprema za popis stanovništva te će tokom ove sedmice dati svoje preporuke.

Ostale vijestiArhiva