Bosnu i Herceovinu u 2013. očekuje skroman ekonomski rast od 0,5 posto, što je bolje nego 2012. (nula posto), a lošije nego 2011. (1,3 posto), navedeno je u novom izvještaju Svjetske banke "Jugiostočna Evropa: Redovni ekonomski izvještaj br. 3" koji je prezentiran danas u Sarajevu putem videolinka iz Washingtona.
Izvještaj predviđa da će ekonomije šest zemalja jugoistočne Evrope (Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Srbije - SEE6), posmatrano u cjelini, zabilježiti pad od 0,6 posto u 2012. te se napominje da se suočavaju s velikim rizicima na pragu 2013., s očekivanim rastom od 1,6 posto u narednoj godini.
Prednosti BiH u odnosu na zemlje regije su: definiran makroekonomski plan do 2014., koji osigurava makrostabilnost, vanjski dug manji od prosjeka i stabilan finansijski (bankarski) sektor.
Nedostaci su najniži rast BDP-a u 2010. i 2011. i najniže direktne strane investicije te slab poslovni ambijent i najniže rangiranje suverenog rejtinga.
Istaknuto je da poseban problem u 2013. predstavljaju rizici po pitanju oporavka eurozone i visoke cijene standardiziranih proizvoda na međunarodnim tržištima, na šta su sve zemlje SEE6 veoma osjetljive.
Rizik novog "šoka" cijena hrane, također, mogao bi da poveća siromaštvo i izvrši dodatni pritisak na srednju klasu.
"U ovakvom okruženju, potrebno je da vlade na zapadnom Balkanu provodu reforme koje doprinose dugoročnom rastu i otvaranju novih radnih mjesta", rekao je vodeći ekonomist Svjetske banke i koordinator za ekonomsku politiku za zapadni Balkan i glavni autor izvještaja o SEE6 Željko Bogetić.
Naglasio je da je najhitnija i najpotrebnija intenzivnija reforma javne politike da bi se smanjio javni dug i ubrzale strukturne reforme, posebno u upravljanju javnim sektorom, investicijskoj klimi i tržištima rada.
Za Bosnu i Hercegovinu to znači nastojati održati fiskalnu disciplinu i unaprijediti koordinaciju fiskalne politike te provesti mjere usmjerene na smanjenje opterećenja privatnog sektora u cilju podrške stvaranju novih radnih mjesta.
Od kratkoročnih prioriteta za BiH istaknuto je održavanje fiskalne discipline i unapređenje koordinacije fiskalne politike, povećanje efikasnosti javne potrošnje (smanjiti potrošnju na plate i usmjeriti socijalnu pomoć na najsiromašnija omaćinstva) te unapređenje poslovnog ambijenta.
Dugoročno je neophodno smanjiti javni dug, raditi na fiskalnim i demografskim izazovima(održivost zdravstvenog i penzionog sistema, veća izdvajanja za javne investicije) i poboljšati poslovni ambijent za promociju domaćih i stranih investicija.

Ostale vijestiArhiva