Vijesti
Politika
Carlos Westendorp
BiH zaslužuje bolju poziciju u svijetu21.12.2012. 12:00
Izvor: mojevijesti.ba
Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini i aktuelni generalni sekretar Madridskog kluba Carlos Westendorp pozvao je, u ekskluzivnom intervjuu za agenciju Anadolija, političke lidere u BiH da se ujedine oko zajedničkih interesa građa ove zemlje.
„Moj apel liderima u BiH je da sačuvaju jedinstvo zemlje. Ujedinjeni ste jači nego razdvojeni. U današnjem kompleksnom svijetu biti podijeljen je hendikep. Sada važi pravilo: što veće, to bolje. Jedinstvena država i ujedinjen ekonomski prostor su ključni za opstanak i razvoj Bosne“, poručio je Westendorp u prvom intervjuu koji je nakon niza godina dao nekom mediju iz jugoistočne Evrope.
Iako je poziciju visokog predstavnika u BiH napustio prije 13 godina, Westendorp je kazao da nikada nije prestao pomno pratiti zbivanja u BiH.
„Volim tu zemlju i njene predivne ljude“, naglasio je španski diplomata i izrazio optimizam u vezi sa budućnošću BiH.
„Vjerujem da će Bosna, uprkos svemu, biti ujedinjena, prosperitetna i demokratska zemlja. To će se sigurno desiti jer bosanski narod, nakon svega što je proživio, to zaslužuje.
U Bosni me nikad nisu oduševljavali političari, jer nisu bili na nivou zadatka, ali uvijek su me oduševljavali ljudi. Obični ljudi, mladi i stari, koji su izgubili sve, a tako su dobri i puni života. Bosna zaslužuje bolju poziciju u svijetu i mnogo više poštovanja “, istakao je Westendorp i dodao da političari moraju početi raditi za dobrobit naroda.
„Ja znam da se godinama traži neki bosanski Nelson Mendela. Nisam ga vidio u vrijeme mog mandata, a ne vidim ga ni danas u Bosni. Ni ja, nažalost, nisam mogao biti Nelson Mendela“, kazao je Westendorp.
Ovaj nekadašnji ministar vanjskih poslova Španije, kao visoki predstavnik u BiH, iskoristio je ovlasti koje je imao prema Daytonskom mirovnom sporazumu i u prvim godinama nakon rata donio odluke o novoj zastavi i himni, nakon što je propao pokušaj da se bh. političari o tome dogovore.
Westendorp je ponosan kad vidi zastavu BiH ispred zgrade UN-a u New Yorku i na svim drugim mjestima.
„Moj doživljaj Bosne i njene zastave je vrlo emotivan. Uspjeli smo kreirati zastavu koju svako može doživjeti kao svoju, prihvatiti je i voljeti. Organizirali smo natječaj za dizajn zastave.
Originalno, zastava je bila u bijelo-plavoj kombinaciji kako bi asocirala na boje UN-a, ali ja sam pitao zašto ne bismo boje UN-a zamijenili bojama Evropske unije. Na kraju zastava BiH postala je žuto-plava, kao što je i zastava EU, i svi su je prihvatili“, prisjetio se Westendorp.
On ne žali mnogo što himna Bosne i Hercegovine i nakon 13 godina nema tekst.
Podsjeća da je isti slučaj sa Španijom.
„Ni himna moje zemlja nema tekst. Znam da bi sportisti i mnogi drugi u BiH voljeli da njihova himna ima riječi i da mogu pjevati kad državna reprezentacija igra fudbalski meč ili kad nastupa na Olimpijskim igrama. Konsultirajte građane i umjetnike i neka parlament odabere tekst koji će svima odgovarati“, poručio je
Westendorp.
Iako je za vrijeme svog mandata u BiH od 1997. do 1999. maksimalno koristio tzv. Bonske ovlasti, Westendorp je pozvao na obustavu moći koje visokog predstavnika međunarodne zajednice izdižu iznad državnih institucija.
„Bonske ovlasti ne bi trebalo više primjenjivati. Bosna je već zrela država i ne treba joj protektorat kakav je imala odmah poslije rata. Ja sam morao po kratkom postupku rješavati stvari, ali sada, 17 godina nakon rata, sve odluke trebaju donositi Bosanci, a ne stranci."
-Madridski klub je spreman pomoći Bosni -
Carlos Westendorp trenutno je generalni sekretar Madridskog kluba koji okuplja svjetske državnike, bivše predsjednike i premijere, a među njima su Bill Clinton,
Mikhail Gorbatchev, Martti Ahtisaari, Wim Kok, Kofi Annan, Carl Bildt i mnogi drugi. Više od 90 nekadašnjih šefova država ili vlada spremni su pomoći Bosni i Hercegovini, poručio je Westendorp.
„Mi smo na raspolaganju bosanskom narodu i bosanskim vlastima. Ako žele akciju od nas, bit ćemo tu. Spremni smo i voljni da uradimo nešto za vas“, kazao je Westendorp u ime Madridskog kluba koji je proteklih dana u Little Rocku, u Sjedinjenim Američkim Državama, održao godišnju skupštinu kojoj su iz regije prisustvovali bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i aktuelni šef bh. diplomatije, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zlatko Lagumdžija.
Španski diplomata ne dijeli strahovanja ljudi na Balkanu da bi nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju naredne godine ostatak zemalja regije mogao postati izolirano ostrvo u Evropi.
„Izolacija je najgora solucija. Najbolje je da se cijela regija integrira u EU, ali zemlje Balkana moraju učiniti sve da ispune uvjete. Narodi Balkana žele u EU, ali političari moraju uraditi ono što se od njih traži. Bosanski ustav je jedinstven na svijetu, ali ako ima volje da se stvari rješavaju onda će se riješiti“, kazao je Westendorp.
-Turska treba postati članica EU –
Ulogu Turske na Balkanu, nekadašnji španski ministar vanjskih poslova ocjenjuje veoma korisnom i pozitivnom. Za njega nema dileme: Turska treba postati članica Evropske unije.
„Stav Španije u vezi sa Turskom je vrlo jasan. Turska je izuzetno značajna zemlja i ona se treba priključiti Evropskoj uniji. Mi cijenimo ulogu Turske kao zemlje koja posreduje između zemalja u regiji i koja je postala faktor mira. Uloga Turske je nezamjenjiva, posebno što danas širom svijeta vidimo ekstremističke islamske pokrete.
Moderna, sekularna zemlja sa islamskim stanovništvom, kao što je Turska, je model za cijelu regiju. Muslimani u Turskoj su, kao i muslimani u Bosni, vrlo moderni muslimani. Turska i Bosna su dobri modeli za sve druge zemlje. Tu žive ljudi koji poštuju svoju religiju, ali ne miješaju vjeru sa politikom. Politika i religija su dvije različite stvari“, kazao je generalni sekretar Madridskog kluba i odbacio kritike koje dolaze iz Turske, ali i iz BiH, da Evropska unija ne želi ove zemlje u svom članstvu jer je dominantno kršćanski klub.
„EU ne bi smjela biti kršćanski klub. Pogledajte historiju zemalja članica Evropske unije kroz vijekove. Prije nego što smo postali kršćani bili smo pagani ili nešto drugo. Potpuno odbijam da moj glavni identitet, ili da glavni identitet Evrope, bude to jesmo li kršćani ili nismo. Biti kršćanin je moja privatna stvar, ali religija ne bi smjela imati nikakve veze sa politikom i državom“
- Podjele država nisu rješenje-
Bivši šef španske diplomatije i generalni sekretar Madridskog kluba prokomentirao je zahtjeve koji stižu iz Katalonije za otcjepljenje te pokrajine od Španije.
„Moramo razumjeti osjećanja Katalonaca koji žele da njihov identitet bude prepoznat kao nešto posebno. Pitanje je da li je eventualno odvajanje od Španije dobro za Kataloniju. Moj stav je vrlo jasan: to bi bilo loše i za Španiju i za Kataloniju. Posebno u pogledu EU.
Španija je članica EU a Katalonija bi, u slučaju da se osamostali, bila neka čudna, strana zemlja. To ne bi bilo dobro. Osim političke, važna je i ekonomonska dimenzija. Najvažnije tržište za Kataloniju je špansko tržište i ni u kom slučaju nije dobro da se Katalonija otcijepi“, ocijenio je Westendorp i upozorio sve separatiste, od Škotske, preko Baskije i Katalonije, pa do Južne Osetije da sada nije vrijeme za podjele, nego za ujedinjavanje.
„Ne možete se na silu otcijepiti. Morate ispoštovati demokratske procedure. Ništa se ne može uraditi protiv volje naroda“, zaključio je bivši visoki predstavnik u BiH, nekadašnji šef španske diplomatije i aktuelni generalni sekretar Madridskog kluba Carlos Westendorp.
„Moj apel liderima u BiH je da sačuvaju jedinstvo zemlje. Ujedinjeni ste jači nego razdvojeni. U današnjem kompleksnom svijetu biti podijeljen je hendikep. Sada važi pravilo: što veće, to bolje. Jedinstvena država i ujedinjen ekonomski prostor su ključni za opstanak i razvoj Bosne“, poručio je Westendorp u prvom intervjuu koji je nakon niza godina dao nekom mediju iz jugoistočne Evrope.
Iako je poziciju visokog predstavnika u BiH napustio prije 13 godina, Westendorp je kazao da nikada nije prestao pomno pratiti zbivanja u BiH.
„Volim tu zemlju i njene predivne ljude“, naglasio je španski diplomata i izrazio optimizam u vezi sa budućnošću BiH.
„Vjerujem da će Bosna, uprkos svemu, biti ujedinjena, prosperitetna i demokratska zemlja. To će se sigurno desiti jer bosanski narod, nakon svega što je proživio, to zaslužuje.
U Bosni me nikad nisu oduševljavali političari, jer nisu bili na nivou zadatka, ali uvijek su me oduševljavali ljudi. Obični ljudi, mladi i stari, koji su izgubili sve, a tako su dobri i puni života. Bosna zaslužuje bolju poziciju u svijetu i mnogo više poštovanja “, istakao je Westendorp i dodao da političari moraju početi raditi za dobrobit naroda.
„Ja znam da se godinama traži neki bosanski Nelson Mendela. Nisam ga vidio u vrijeme mog mandata, a ne vidim ga ni danas u Bosni. Ni ja, nažalost, nisam mogao biti Nelson Mendela“, kazao je Westendorp.
Ovaj nekadašnji ministar vanjskih poslova Španije, kao visoki predstavnik u BiH, iskoristio je ovlasti koje je imao prema Daytonskom mirovnom sporazumu i u prvim godinama nakon rata donio odluke o novoj zastavi i himni, nakon što je propao pokušaj da se bh. političari o tome dogovore.
Westendorp je ponosan kad vidi zastavu BiH ispred zgrade UN-a u New Yorku i na svim drugim mjestima.
„Moj doživljaj Bosne i njene zastave je vrlo emotivan. Uspjeli smo kreirati zastavu koju svako može doživjeti kao svoju, prihvatiti je i voljeti. Organizirali smo natječaj za dizajn zastave.
Originalno, zastava je bila u bijelo-plavoj kombinaciji kako bi asocirala na boje UN-a, ali ja sam pitao zašto ne bismo boje UN-a zamijenili bojama Evropske unije. Na kraju zastava BiH postala je žuto-plava, kao što je i zastava EU, i svi su je prihvatili“, prisjetio se Westendorp.
On ne žali mnogo što himna Bosne i Hercegovine i nakon 13 godina nema tekst.
Podsjeća da je isti slučaj sa Španijom.
„Ni himna moje zemlja nema tekst. Znam da bi sportisti i mnogi drugi u BiH voljeli da njihova himna ima riječi i da mogu pjevati kad državna reprezentacija igra fudbalski meč ili kad nastupa na Olimpijskim igrama. Konsultirajte građane i umjetnike i neka parlament odabere tekst koji će svima odgovarati“, poručio je
Westendorp.
Iako je za vrijeme svog mandata u BiH od 1997. do 1999. maksimalno koristio tzv. Bonske ovlasti, Westendorp je pozvao na obustavu moći koje visokog predstavnika međunarodne zajednice izdižu iznad državnih institucija.
„Bonske ovlasti ne bi trebalo više primjenjivati. Bosna je već zrela država i ne treba joj protektorat kakav je imala odmah poslije rata. Ja sam morao po kratkom postupku rješavati stvari, ali sada, 17 godina nakon rata, sve odluke trebaju donositi Bosanci, a ne stranci."
-Madridski klub je spreman pomoći Bosni -
Carlos Westendorp trenutno je generalni sekretar Madridskog kluba koji okuplja svjetske državnike, bivše predsjednike i premijere, a među njima su Bill Clinton,
Mikhail Gorbatchev, Martti Ahtisaari, Wim Kok, Kofi Annan, Carl Bildt i mnogi drugi. Više od 90 nekadašnjih šefova država ili vlada spremni su pomoći Bosni i Hercegovini, poručio je Westendorp.
„Mi smo na raspolaganju bosanskom narodu i bosanskim vlastima. Ako žele akciju od nas, bit ćemo tu. Spremni smo i voljni da uradimo nešto za vas“, kazao je Westendorp u ime Madridskog kluba koji je proteklih dana u Little Rocku, u Sjedinjenim Američkim Državama, održao godišnju skupštinu kojoj su iz regije prisustvovali bivši predsjednik Srbije Boris Tadić i aktuelni šef bh. diplomatije, bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Zlatko Lagumdžija.
Španski diplomata ne dijeli strahovanja ljudi na Balkanu da bi nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju naredne godine ostatak zemalja regije mogao postati izolirano ostrvo u Evropi.
„Izolacija je najgora solucija. Najbolje je da se cijela regija integrira u EU, ali zemlje Balkana moraju učiniti sve da ispune uvjete. Narodi Balkana žele u EU, ali političari moraju uraditi ono što se od njih traži. Bosanski ustav je jedinstven na svijetu, ali ako ima volje da se stvari rješavaju onda će se riješiti“, kazao je Westendorp.
-Turska treba postati članica EU –
Ulogu Turske na Balkanu, nekadašnji španski ministar vanjskih poslova ocjenjuje veoma korisnom i pozitivnom. Za njega nema dileme: Turska treba postati članica Evropske unije.
„Stav Španije u vezi sa Turskom je vrlo jasan. Turska je izuzetno značajna zemlja i ona se treba priključiti Evropskoj uniji. Mi cijenimo ulogu Turske kao zemlje koja posreduje između zemalja u regiji i koja je postala faktor mira. Uloga Turske je nezamjenjiva, posebno što danas širom svijeta vidimo ekstremističke islamske pokrete.
Moderna, sekularna zemlja sa islamskim stanovništvom, kao što je Turska, je model za cijelu regiju. Muslimani u Turskoj su, kao i muslimani u Bosni, vrlo moderni muslimani. Turska i Bosna su dobri modeli za sve druge zemlje. Tu žive ljudi koji poštuju svoju religiju, ali ne miješaju vjeru sa politikom. Politika i religija su dvije različite stvari“, kazao je generalni sekretar Madridskog kluba i odbacio kritike koje dolaze iz Turske, ali i iz BiH, da Evropska unija ne želi ove zemlje u svom članstvu jer je dominantno kršćanski klub.
„EU ne bi smjela biti kršćanski klub. Pogledajte historiju zemalja članica Evropske unije kroz vijekove. Prije nego što smo postali kršćani bili smo pagani ili nešto drugo. Potpuno odbijam da moj glavni identitet, ili da glavni identitet Evrope, bude to jesmo li kršćani ili nismo. Biti kršćanin je moja privatna stvar, ali religija ne bi smjela imati nikakve veze sa politikom i državom“
- Podjele država nisu rješenje-
Bivši šef španske diplomatije i generalni sekretar Madridskog kluba prokomentirao je zahtjeve koji stižu iz Katalonije za otcjepljenje te pokrajine od Španije.
„Moramo razumjeti osjećanja Katalonaca koji žele da njihov identitet bude prepoznat kao nešto posebno. Pitanje je da li je eventualno odvajanje od Španije dobro za Kataloniju. Moj stav je vrlo jasan: to bi bilo loše i za Španiju i za Kataloniju. Posebno u pogledu EU.
Španija je članica EU a Katalonija bi, u slučaju da se osamostali, bila neka čudna, strana zemlja. To ne bi bilo dobro. Osim političke, važna je i ekonomonska dimenzija. Najvažnije tržište za Kataloniju je špansko tržište i ni u kom slučaju nije dobro da se Katalonija otcijepi“, ocijenio je Westendorp i upozorio sve separatiste, od Škotske, preko Baskije i Katalonije, pa do Južne Osetije da sada nije vrijeme za podjele, nego za ujedinjavanje.
„Ne možete se na silu otcijepiti. Morate ispoštovati demokratske procedure. Ništa se ne može uraditi protiv volje naroda“, zaključio je bivši visoki predstavnik u BiH, nekadašnji šef španske diplomatije i aktuelni generalni sekretar Madridskog kluba Carlos Westendorp.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Komšić i Džaferović sa predsjednikom Slovenije…
- 17/05 Čerkez: U Federaciji BiH se ukida ograničenje…
- 22/03 Stanivuković uputio apel Skupštini grada:…
- 06/02 Prekinuta sjednica GV Mostar, Koalicija za…
- 04/12 Čović uz podršku iz Hrvatske najavio uvjerljivu…
- 10/11 POTPISANI DOKUMENTI BERLINSKOG PROCESA BiH…
- 07/10 Sjednica Federalne vlade u četvrtak
- 25/09 Danas počinje štampanje glasačkih listića…
- 31/07 OHR: Objaviti budžet u Službenom glasniku,…
- 27/07 PODRŽAN IZVJEŠTAJ KOMISIJE Usvojen budžet…
- 23/07 Savjet Ministara BiH: Usvojena strategija…
- 29/06 SNSD traži obustavu planiranja novih malih…
- 25/06 Turković sudjelovala na sastanku ministara…
- 21/06 Dodik traži od Srbije državljansto za sve…
- 17/06 Čović: Potpisana dva sporazuma između SDA…
- 13/06 Projekti slabljenja državotvornih kapaciteta…
- 09/06 Višković: U Vladu nije stigao prijedlog za…
- 05/06 SASTANAK DODIKA I IVANCOVA
- 01/06 Mitrić napustio SDS i stao uz Mićića
- 27/05 Špirić i McDonald o izazovima s kojima se…
- 23/05 Usvojen rebalans budžeta za 2020. godinu
- 19/05 Skupština KS podržala Izvještaj o radu Nezavisnog…
- 12/05 Novalić tvrdi da će biti nadoknađena sva…
- 08/05 Dodik: Do 20. maja ukinuti vanredno stanje