Dodaje da odnos Bosne i Hercegovine i EU traje već dugo. Čak i prije nego što je priznata kao potencijalni kandidat, ova zemlja je dobijala nezapamćen iznos pomoći i angažmana Unije. Putem različitih programa pomoći na nacionalnom nivou, EU je dala više od tri milijarde eura pomoći u posljednjih 20 godina.
"Pri tome, težnja je bila i jeste, ne da se zemlji jednostavno dodijeli 'pomoć', nego da joj se pruži podrška u provođenju suštinskih i sveobuhvatnih reformi, čiji će konačni ishod biti Bosna i Hercegovina potpuno spremna da se u svakom aspektu uključi u Evropsku uniju", kazao je Sorensen.
Najavio je da će na raspolaganju bili i podrška budžetu i makrofinansijska pomoć, radi stabilizacije ukupnog ekonomskog okvira zemlje na grbavom putu reformi, a samo u 2012. godini ona je iznosila 100 miliona eura.
Osim toga, zemlje članice EU su izdvojile veliki iznos sredstava za Bosnu i Hercegovinu putem bilateralnih programa pomoći te je Sorensen podsjetio da ne treba zaboraviti da je EU - putem svog budžeta, kao i budžeta pojedinih država članica - bila glavni finansijer misija za očuvanje mira (SFOR i EUFOR) i vladavinu prava (EUPM) u Bosni i Hercegovini.
"Uvijek smo jasno stavljali do znanja da je put Bosne i Hercegovine prema EU put partnerstva. Zato je vrijeme da Bosna i Hercegovina preuzme odgovornost za odlučujuće iskorake i približavanje EU u političkom smislu počevši tako što će evropske integracije odrediti za nacionalni prioritet i to snažno potvrditi djelima", dodaje Sorensen.
Konkretno, naglasio je, postoji hitna potreba da domaće političke elite preuzmu odgovornost za naredni korak zemlje u vezi s pridruživanjem EU - stavljanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u potpunosti na snagu i nakon toga, vjerodostojni zahtjev za prijem u članstvo.
Dva uvjeta koji to omogućavaju, uvrštena i u Mapu puta od juna 2012. godine, su poznata: provođenje presude u slučaju "Sejdić-Finci" radi usklađivanja Ustava s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i stvaranje mehanizma za koordinaciju koji će omogućiti Bosni i Hercegovini da govori jednim glasom o evropskim pitanjima.
"EU je odlučna u svojoj podršci Bosni i Hercegovini dok ona rješava ovaj i buduće izazove na putu ka Uniji", ističe šef Delegacije EU u BiH.
Potcrtao je da je prošle godine ostvaren značajan napredak nekoliko zemalja zapadnog Balkana na putu ka EU. Hrvatska će postati članica 1. jula 2013. godine, otvoreno je prvo poglavlje u sklopu pregovora o pridruživanju Crne Gore, a Srbija je dobila status kandidata. S druge strane, izvještaj o napretku za 2012. godinu je konstatovao da nije bilo gotovo nikakvog napretka u Bosni i Hercegovini i da su neki reformski procesi čak počeli da nazaduju.
Kašnjenja, pojašnjava Sorensen, prvo u formiranju Vijeća ministara BiH, a potom u rekonstrukciji vladajuće koalicije, opterećuju zakonodavne kapacitete parlamenta BiH, ali teško da je to zadovoljavajući izgovor za 70 posto građana Bosne i Hercegovine koji žele da vide napredak na polju evropskih integracija.
"BiH je mjesto u EU. Slični smo po tome što se odlikujemo etničkom, kulturološkom, historijskom i vjerskom različitošću. Prema tome, prirodno je i logično da ova zemlja vidi svoju opipljivu budućnost u porodici evropskih naroda. Čak i kada se EU suočava s izazovima globalne finansijske krize, koji prouzrokuju razumljivu neizvjesnost, čvrsto vjerujem da bi trebalo da pogledamo unazad i vidimo koristi od suštinskog značaja za građane EU, koje su oni gradili tokom proteklih šest decenija i u kojima sada uživaju - mir, demokratiju i poštovanje ljudskih prava. Ništa manje od toga, uvjeren sam, ne traži svaki građanin BiH", zaključio je na kraju svoje kolumne šef Delegacije Evropske unije u BiH Peter Sorensen.

Ostale vijestiArhiva