Vijesti
Politika
Kroz evropske integracije jača se autonomija RS-a
04.01.2013. 12:00
Izvor: Moje Vijesti
Kroz evropske integracije jača se autonomija RS-a
Politika Republike Srpske jeste priključivanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, ali i da se „jača autonomija RS-a kroz evropske integracije, a ne da se oslabi“, izjavio je danas entitetski predsjednik Milorad Dodik.
"Naša politika jeste da završimo pitanja po predviđenoj Mapi puta, da bismo mogli da apliciramo za kandidatski status u EU", rekao je Dodik i ponovio spremnost RS-a da se to i radi i da taj entitet već ima tzv. kredibilan prijedlog za rješavanje presude „Sejdić-Finci“.
RS nema ništa protiv ni o pitanju sistema koordinacije i smatra da se to može brzo završiti te da taj entitet ne stoji na putu evropskih integacija, ali nije mogao reći kada bi BiH mogla biti spremna da aplicira za dobijanje kandidatskog statusa u EU.
Uvjet za to je zatvaranje i OHR-a, a Dodik u izjavi novinarima u Banjoj Luci navodi da je do velikih „centara moći“ kada će do toga i doći.
"Koliko znam Evropa je na tom pitanju podijeljenja. Jedan dio misli da to treba da se desi, jedan ne, tu je i Amerika koja smatra da OHR treba još da ostane, također Turska, koja uime islamskih zemalja zastupa stav da OHR ostane te Rusija koja smatra da je Ured visokog predstavnika davno trebalo ukinuti", dodao je.
Ipak, konačnu odluku donijet će Vijeće za implementaciju mira, a Dodik ponavlja da je uloga OHR-a u ovom trenutku kontraproduktivna i da taj ured visokog predstavnika devalvira dobro učinjene poteze i otvaranje pitanja „nasilja“ koji su „činili visoki predstavnici kršeći Dejtonski sporazum“, koji su trebali da provode, a ne da ga krše.
RS NEĆE DATI SAGLASNOST DA BiH PRIZNA NEZAVISNOST KOSOVA
Republika Srpska će pratiti politiku Beograda kada je riječ o Kosovu i neće dozvoliti da Bosna i Hercegovina prizna nezavisno Kosovo i ta politika će i dalje ostati prisutna, ponovio je danas Milorad Dodik.
On je na prijeme za novinare u povodu 9 .januara, Dana RS-a, iznio stavove o stanju tog entiteta u prošloj i očekivanjima u ovoj godini, navodeći da je „trenutno drugačija situacija nego 2006. godine, kada je RS bila na margini svih procesa, ne samo u BiH, već i u regionu i bilo gdje“.
RS je, kaže, izložena ekonomskim izazovima koji uzrokuju socijalne probleme te se pokušava odgovoriti na, kako je ustvrdio, utjecaje svjetske ekonomske krize.
Rekao je i da je RS društvo „velike socijalne opterećenosti, prouzrokovane, prije svega posljednjim ratom i njegovim posljedicama, a kasnije i s neuspješnom, kriminalnom privatizacijom koja je devastirala privredni sektor“.
"Imamo zbog toga stagnaciju privrede i imamo mnogo ljudi čiji su poslovi neizvjesni", priznao je on.
Ova godina, kaže, nosi dosta izazova, napominjući da bi po RS „bila opasna neka vrsta političke destabilizacije“.
Tvrdi i da je politika tog entiteta bila „zaustavljanje neustavnih prijenosa nadležnosti“ s RS-a na nivo BiH, dok danas, kada je to učinjeno, moraju se pokušati vratiti „otete nadležnosti RS-a, što neće biti lako, ali neće odustati od toga“.
Za medije je rekao da želi da se stvori okvir u kome će profesionalnost medija biti podignuta na viši nivo, ali da i oni, osim sloboda, moraju da imaju i odgovornost.
On je danas priredio i prijeme za sportiste i studenate; predstavnike Saveza nacionalnih manjina; kulturnih i naučnih radnika i predstavnika izdavača iz RS-a.
Entitetski predsjednik je nagradio deset najboljih sportista RS-a sa po 1.000 KM, a iz budžeta predsjednika RS bit će osigurano 10.000 KM za odlazak predstavnika iz tog bh.entiteta na svjetski sajam obrazovanja u Londonu.
Tokom prijema predstavnika Saveza nacionalnih manjina, ukazao je na njihov doprinos razvoju RS i naglasio opredijeljenost entiteta da osigura ravnopravnost svih njenih građana, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Predstavanicima kulturnih i naučnih radnika i predstavnicima izdavača zahvalio je na velikom entuzijazmu u obavljanju poslova, dodajući da će organi i institucije entiteta nastaviti da, u skladu s mogućnostima, osiguraju uvjete za funkcioniranje kulturnih i naučnih institucija.