Različite su procjene učinka nove vlasti u Beogradu u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Sa jedne strane, na samom početku svog predsjednikovanja Tomislav Nikolić je svojim izjavama o negiranju genocida u Srebrenici i besperspektivnosti države BiH iritirao susjede, sa druge strane, nova vlast je uspjela da napravi konkretne pomake prije svega nedavnim potpisivanjem sporazuma tužilaštava za ratne zločine.
Koliko je neučinkovitost Tadićeve vlade olakšala novoj vlasti u Beogradu da i najmanjim pomakom dobije prelaznu ocjenu za odnose sa Sarajevom, toliko je radikalsko-miloševićevska prošlost predsjednika države Tomislava Nikolića i predsjednika Vlade Ivice Dačića bila ozbiljna prepreka koju je trebalo prevladati.
Koliko je u tome uspio Beograd čiji je premijer dva puta posjetio Sarajevo, a krajem godine uzvratnu premijersku posjetu Beogradu utanačio šef diplomatije Vlade Srbije Ivan Mrkić? Dobrodošlica predsjedniku Nikoliću, međutim, iz Sarajeva još nije upućena. Šta se sve od prošlog ljeta, od ustoličenja nove vlasti, događalo na relaciji Beograd-Sarajevo?
Nedavnim potpisivanjem dugo pripremanog, pa odlaganog Protokola o saradnji dva Tužilaštva za ratne zločine o razmjeni dokaza i informacija Beograd je demonstrirao da ne želi više da remeti odnose proizvođenjem slučajeva kakvi su bili hapšenje po beogradskim potjernicama Ilije Jurišića, Ejupa Ganića, pa generala Jovana Divjaka...
Više od svega, ipak, Beograd je otvorio prostor za otopljavanje sa Sarajevom, svojom distancom prema nekada omiljenom čelniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kaže Boško Jakšić, spoljnopolitički komentator.
”Jasno je da nema one srdačnosti koja je krasila odnose Milorada Dodika i Borisa Tadića. Ako se držimo logike spojenih sudova, onda je za pretpostaviti da to otvara prostor za poboljšanje odnosa sa Federacijom”, ocjenjuje Jakšić, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za Srbiju kaže da normlizaciju odnosa dvije zemlje još uvjek otežava različito gledanje na 90-te godine.
“Saradnja sa Haškim tribunalom i uopšte saradnja na procesuiranju ratnih zločina, kao i tumačenje rata u 90-im, glavna je tačka u kojoj se dvije zemlje zapravo sukobljavaju. Srbija stalno pokušava da izjednači odgovornost za rat, zato drži otvoren slučaj Dobrovoljačke ulice, da bi navodno pokazala da su Bošnjaci napadom na JNA započeli rat. Ova posjeta premijera može da bude naznaka da je moguće krenuti u drugom pravcu”, kaže oprezno Sonja Biserko.
Očekivalo se da će naprednjaci i socijalisti birati reči i pažljivo mjeriti postupke kako bi uvjerili susjede, čija su sjećanja na opsadu Sarajeva, genocid u Srebrenici, etničko čišćenje zapadne i istočne Bosne još svježa i bolna, da sada vode drugačiju politiku.
Međutim, samo što je došao na vlast, novi predsjednik Srbije, naprednjak Tomislav Nikolić svojim radikalskim riječnikom otežao je, inače, težak put do poverenja susjeda i to na najosetljivijem primjeru.
Sve u svemu, delikatni odnosi između dvije susjedne zemlje polako otopljavaju, tome u prilog i najavljena skorašnja posjeta predsjednika Skupštine Srbije Nebojše Stefanovića Sarajevu. A u Beogradu se nadaju da bi moglo doći i do, za sada, zaleđenog susreta na državnom vrhu.

Ostale vijestiArhiva