Ambasadorica BiH u Belgiji i Luksemburgu Bisera Turković kaže da je iščekivanje opći diplomatski stav u Bruxellesu o pitanju BiH.
Kada je riječ o lobiranju kaže da je to teže nego u slučaju npr. Hrvatske, jer je prisutan sukob koncepata i intenzivno lobiranje u Briselu za 'regionalni pristup'.
Najavljena je posjeta predsjedavajućeg Flandrijskog parlamenta Jana Peumansa Narodnoj skupštini RS-a, a na poziv Igora Radojičića. Peumans se godinama, vrlo uspješno zalaže za jačanje Flandrije.
'Kada je riječ o Bosni i Hercegovini i “stavu Bruxellesa” onda se on može jednom riječju okarakterisati kao iščekivanje. Iščekivanje da se nađe magična formula o pitanju "Sejdić-Finci", da se uspostavi funkcionalan koordinacioni mehanizam, da pitanje vojne imovine nađe adekvatan odgovor.
Puno iščekivanja za rješenje svega nekoliko pitanja o kojim ovisi kandidatski status u EU, MAP-u, u NATO-u, otvaranje pristupnih fondova, bolji život za ljude u Bosni i Hercegovini.
Svi smo u iščekivanju i Brisel (diplomate, ambasadori, dužnosnici EU), svi oni koji znaju šta bi to značilo za Bosnu i Hercegovinu, u iščekivanju su i građani u Bosni i Hercegovini koji su umorni od zacementiranih stanja, oprečnih izjava, neimanja i neizvjesnosti, na političkoj vjetrometini, bez socijalne sigurnosti' - rekla je ambasadorica Turković odgovarajući na pitanje o generalnom briselskom diplomatskom stavu po pitanju BiH.
S obzirom na to da su već dugo "na čekanju" ključna pitanja koja BiH treba da riješi na putu euroatlantskih integracija, stvara se dilema koliko je BiH daleko od EU, i da li je njena aktuelna pozicija još udaljenija nego je to bilo prije nekoliko godina?
'Bosna i Hercegovina je u suštini blizu kandidatskom statusu u EU ako se otklone mehanizmi političkih blokada, čak i te blokade se mogu brzo otkloniti ako se nađu modaliteti koji su prihvatljivi za oprečne političke vizije. Realnost je da većina političara entiteta Republika Srpska želi graditi svoju budućnost po decentralizovanom ( za sada još federalnom modelu) Flandrije' - kaže ambasadorica Turković.
Na pitanje koliko se u Briselu može u diplomatiji „lobirati“ za približavanje BiH i njen ulazak u EU, ambasadorica Turković kaže da je lobiranje za Bosnu i Hercegovinu, njeno približavanje i ulazak u EU, za razliku od susjednih zemalja, opterećeno različitim političkim viđenjima kako Bosna i Hercegovina može da uđe u EU.
'U slučaju Hrvatske to je bio dosta jednostavan zadatak. U slučaju Bosne i Hercegovine to je mnogo komplikovanije. Imamo sukob koncepata i intenzivno lobiranje u Briselu za “regionalni pristup”. Medijski je najavljena posjeta predsjedavajućeg Flandrijskog parlamenta Jana Peumansa parlamentu RS-a, a na poziv Igora Radojičića.
Peumans se godinama vrlo uspješno zalaže za jačanje Flandrije. Belgija je od 1970. godine u procesu provođenja ustavnih reformi koje su osnažile federalnu organizaciju zemlje i sve češće se iz određenih političkih krugova čuju zahtjevi za konfederalno ustrojstvo.
Čak je i vođenje vanjske politike zemlje decentralizovano. Samo u pitanjima saradnje s EU je potrebna saglasnost na nivou države, a zastupanje se vrši po principu rotacije. Dakle nije slučajno da je Peumans zamoljen da prenese iskustva Flandrije u Narodnoj skupštini RS-a' - kaže ambasadorica Turković uz napomenu kako su značajne historijske razlike između dvije države.
U nastavku razgovora upozorava da Bosna i Hercegovina još nema usvojen državni program integracije u EU što je predviđeno Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.
'Nadalje, nije uspostavljen efikasan koordinacioni mehanizam radi koordinacije i harmonizacije s EU što značajno otežava korištenje pretpristupnih fondova EU. Pred nama je 300.000 stranica pravne stečevine EU koje treba ugraditi u domaći sistem što zahtijeva jačanje cjelokupnog pravnog sistema kao i koordinaciju i razvoj novih institucija.
Sadašnje stanje manjkavosti koordinacije je dovelo do ozbiljnih problema u planiranju i implementiranju pretpristupne pomoći EU. Slabosti u unutrašnjoj organizaciji doprinose gubitku finansijske pomoći iz pretpristupnih fondova EU što je bio slučaj u toku 2011. i 2012. godine' - kaže ambasadorica Turković.
Naglašava da EU želi jednog sagovornika u predstavljanju zemlje i funkcionalan koordinacioni mehanizam.
'Mi, nažalost, za razliku od Belgije nismo u EU, pred nas se kao zahtjev postavlja usklađivanje legislative i razvoj institucija na nivou zemlje radi ubrzanja kandidature' - navodi ambasadorica Turković.
O američkoj inicijativi za preustroj Federacije BiH, s obzirom na to da je ranije bila ambasadorica BiH u SAD-u, kaže da je organizaciona nefunkcionalnost sadašnje Federacije Bosne i Hercegovine dovela do prijedloga da se pokuša iznaći funkcionalnije rješenje.
'Predloženo je nekoliko ljudi koji su bili i do sada involvirani u rješavanje pitanja unutarnje organizacije Bosne i Hercegovine, ponuđeno im je učešće u radnoj grupi, počeli su se ekipirati i raditi. Treba saslušati i vidjeti njihove prijedloge' - kaže ambasadorica Turković.
Na pitanje kave su njene informacije u Briselu o tome koliko je odista ugrožen bezvizni režim za građane BiH, ambasadorica Turković kaže da za sada ne vidi ozbiljnu ugroženost bezviznog režima ali 'moramo biti disciplinovani i spremni na brzo reagovanje u slučaju da on bude ugrožen'.
Na kraju razgovora, ocjenjujući bilateralne odnose naše zemlje s Kraljevinom Belgijom i Luksemburgom, ambasadorica Turković kaže da predstoji puno posla da bi se nadoknadilo propušteno.
'Već u ovom kratkom periodu osjećaju se aktivnosti Ambasade bez obzira na mali tim ( ambasador, dvojica diplomata i jedan konzularni radnik). Od predaje akreditivnih pisama u septembru prošle godine smo imali četiri značajne prezentacije - po dvije izložbe i projekcije bh. filmova, četiri skupa s dijasporom, diplomatske kontakte, konzularne poslove, pripreme za prezentaciju privrednih potencijala BiH. Vrlo smo zadovoljni učinjenim, Ambasada postaje prepoznatljiva!' - rekla je ambasadorica BiH u Kraljevini Belgiji i Luksemburgu Bisera Turković.

Ostale vijestiArhiva