Salko Sokolović, član Komisije za budžet Parlamenta Bosne i Hercegovine, u uvodnoj riječi prezentirao je rad komisije i konstatovao je da iako se u zadnje vrijeme na državnom nivou bilježe neka poboljšanja potrebno je još puno napora da se stanje značajnije popravi. Sreto Pekić, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, istakao je odgovornost svih nivoa i svih stubova vlasti za veću otvorenost, ali i potrebu da odgovorni snose posljedice.
Aleksandra Banović, istraživačica na projektu OBS, prezentirala je metodu i rezultate istraživanja. Od mogućih 100 poena otvorenosti predviđenih Open Budget Index metodologijom, 50 poena je dobio budžetski proces Bosne i Hercegovine na državnom nivou i time se nalazi na vrhu liste otvorenosti. U svjetskim razmjerama to je isti broj poena kao Argentina, Turska, Kostarika i Gana.
Slijede ga Bosansko-podrinjski kanton sa 45 i Kanton Sarajevo sa 42 poena. Hercegovačko-neretvanski kanton i Distrikt Brčko imaju jednak broj poena, 41. U sredini liste nalaze se Federacija Bosne i Hercegovine sa 40 poena i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton sa 39 i Republika Srpska sa 36 poena.
Začelje predvode Livanjski kanton sa 35 poena, Posavski 34, Unsko-sanski sa 27, Srednjobosanski sa 26 i Zapadnohercegovački sa 21 poenom, što je nešto manje poena nego Burkina Faso, a jedan više od Zimbabvea, okorjele afričke diktature.
U cijelom konglomeratu problema zbog kojeg naša zemlje provodi desetljeća stojeći na mjestu ili klizeći unazad, pitanje angažovanosti građana i nepostojanja integriteta države je jedan od značajnijih. Uz ovakav stepen otvorenosti upravljanjem milijardama državnog novca nije čudno što se građani ne uključuju u budžetske procese i prepuštaju političkim elitama da neometano provode svoje zamisli. Zauzvrat, državne vlasti nemaju nikakvo povjerenje građana bez kojeg ne mogu provesti nikakve reforme, poručuju iz Centra za zastupanje građanskih interesa - Fondacija CPI.

Ostale vijestiArhiva