Novi zakon o privrednim komorama u FBiH, naime, predviđa vraćanje obaveznog članstva, "što bi komorama omogućilo normalan rad i dalo mogućnost da ponovno budu sagovornik vlastima uime cijele privrede".

"Odmah nakon što je uvedeno dobrovoljno članstvo, 1.januara 2004. godine, vidjelo se da je izgubljena ona glavna uloga komore, a to je da zastupa interese cjelokupne privrede pred nadležnim državnim organima. Neobavezno članstvo pokazalo se jako loše jer privreda nije imala ni ozbiljnog predstavnika, a u međuvremenu su se pojavila neka strukovna udruženja koja su manje-više zaživjela i nisu predstavljala pravog partnera vlastima u pregovorima kada su u pitanju bolji uvjeti privređivanja. Ovaj zakon se smatra i reformskim zakonom zbog toga što uvodi razne novine nakon deset godina rada komora u uvjetima kada nije bilo obavezno članstvo", kazao je Grebo u razgovoru za Agenciju Fena.

Prošle godine Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uradili su Nacrt zakona o privrednim komorama u FBiH, u čijoj izradi su učestvovale i komore. Nacrt zakona o privrednim komorama u FBiH upućen je u Parlament FBiH i o njemu treba biti otvorena javna rasprava.

Aktuelnim , zakonskim rješenjem je predviđeno formiranje 10 kantonalnih i federalna komora, a pošto je bilo dobrovoljno članstvo desilo se da u pet kantona te komore nisu zaživjele kako se očekivalo.

"Imali smo situaciju da komore u Orašju, Posušju, Jajcu, Goraždu i Livnu nisu se razvile kako se očekivalo, upravo zbog tog dobrovljnog članstva. Druge komore, u Tuzli, Zenici, Bihaću, Sarajevu i Mostaru su se uspjele održati iako su se ozbiljno suočavale s finansiranjem, mada su njihove funkcije značajno umanjene", rekao je Grebo

Iz novog zakona proizilazi i prijedlog da dva i više kantona mogu formirati regionalnu komoru pod uvjetom da se vlade kantona slože, što bi smatra Grebo, moglo ojačati komorski sistem, a i privredu tih prostora oživjeti tom regionalizacijom.

"Smatramo da će iznos članarine svakako biti manji nego sada, jer komore trenutno imaju manje članova i oni ih faktički finansiraju. Ono što je posebno interesantno, po novom zakonskom rješenju, jest to da će i firme sa stranim kapitalom koje rade u FBiH morati biti učlanjene u komore, s obzirom na ravnopravnost koju imaju s domaćim firmama. Članarina ne može predstavljati opterećenje privredi kako su to neki ocijenili i ona se ne može porediti s doprinosima, porezom i slično. To je mali ulog za stvaranje boljih uvjeta za privredu i to se svakako preduzeću vrati višestruko", rekao je Grebo.

Očekuje, prema novom zakonu, da se na kantonalne komore prenesu i neka javna ovlaštenja, ističući pritom detašmane (dozvole za izvođenje građevinskih radova u Njemačkoj i još nekim zemljama).

"Dakle u novom zakonu je predviđeno da se ti operativni poslovi prenesu na kantonalne komore i da ljudi npr. ne moraju dolaziti u Sarajevo, već završiti posao u svojoj kantonalnoj komori. Ovaj zakon stvorit će podlogu da komore puno sinhronizovanije rade i tu bi bilo međukomorsko vijeće putem kojeg bi se vodio jedinstven registar. Zakon treba usvojiti što prije jer komore su "na izdisaju" i ne mogu finansirati aktivnosti. Plaće su smanjene da bi se održale, ali to neće dugo trajati. Žalosno bi bilo da neke komore koje posluju 100 godina ugase se i nestanu, a za ponovno aktiviranje trebalo bi opet uložiti nekoliko miliona KM", rekao je Grebo za Fenu.

Ostale vijestiArhiva