Udruženje za zaštitu žiranata BiH učestalo dobija pozive nosilaca kredita i žiranata koji su otplatili kredite i dobili potvrde, a stižu im opomene od banaka?!
Predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata BiH Jovica Cvjetković upozorava da osobe koja su optplatila kredite dobijaju pozive da dođu u banku, jer su dužni od 20 do 200 maraka.
"Kažu da su to zatezne kamate, ali nikakvih pismenih tragova o tome nema, osim što što kreditni službenik u banci kaže da je to tako. Jednostavno, svaki klijent odgovara po nekom ugovoru o kreditu. To nigdje nije dogovoreno i nije napisano", objašnjava Cvjetković.
On tvrdi da mnoge banke pokušavaju i uspijevaju da prevare klijente. Zovu dužnika i žirante koji su malo plašljiviji i oni pristanu na sve.
Kao primjer Cvjetković navodi da je neki klijent dužan po kreditu iznos od recimo 10.000 KM, a nude mu da otplati 5.000 i da ostalo otpišu.
"Ima slučajeva da su ljudi pristali na to, a nikada im nisu otpisali dugovanja. Mnogi su konsultovali pravnike i naše udruženje te angažovali advokata. Kada traže pismeni dogovor, banka ne da takav aranžman napismeno. To je čista prevara", smatra Cvjetković.On apeluje na nosioce kredita i žirante da ne dozvole da ih varaju, jer banka neće nikad odustati od zateznih kamata.
"Ako dođe bilo kakva tužba nosiocima kredita i žirantima po raskidu ugovora, nemojte prihvatiti iznos koji banka traži, zato što je tu protivzakonito obračunata kamata. Tražite vještačenje stručnjaka tako da će potraživanja biti daleko manja", savjetuje Cvjetković.
On navodi i opciju ličnog bankrota. To je aktuelna tema u zemljama u okruženju.
Lični bankrot postoji u Evropi duži niz godina i nastupa kada neko lice dođe u situaciju da ne može više da finansira svoje obaveze.
"Takav banrot znači da se dužnik ne može zaposliti, ne može uzeti drugi kredit, ima minimalno za život, sve mu se uzme, a njegova nekretina ostaje za preživljavanje dok se gro ne vrati", objašnjava Cvjetković, prenosi Srna.
On ima informaciju da u Sloveniji postoji takav zakon, a da se pokušava uvesti i u Hrvatskoj.
"Mnogi su potencirali tu varijentu. Naše udruženje nikad nije bilo protiv toga", kaže Cvjetković.
On pojašnjava da ne može biti ličnog bankrota u situaciji kada je banka u dogovoru sa klijentom - dužnikom dala kredite koji su milionski i nezakonito uvukla žirante...
"Svrha ličnog bakrota nije da se aminuje ili da se zakonski oslobodi vraćanje duga dužnika - prevaranta koji je direktno u saradnji sa bankama to uradio", ističe Cvjetković.
Udruženje za zaštitu žiranata BiH sa pristupnicama broji više od 22.000 žiranata, a dužnici se - ne mogu izbrojati.

Ostale vijestiArhiva