Ukoliko nemaju rodbinske veze među političarima ili stranačku knjižicu, mladi u BiH teško da mogu doći do posla. Na birou je oko 28.000 hiljada visokoobrazovanih mladih ljudi, a veliki broj njih želi da napusti zemlju. Njihova, bosanskohercegovačka, perspektiva je sumorna.
Ovo je samo jedan od zaključaka nevladinog sektora, sa kojim se slažu i neki političari. S druge strane, politika im ne daje dovoljno prostora, ali su i oni sami odgovorni - jer su prilično pasivni, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Osnovni problem mladih u BiH je visoka stopa nezaposlenost, što je posljedica loše ekonomije, neusklađenog obrazovnog sistema sa tržištem rada, ali i nepotizma. Od 500.000 nezaposlenih oko 300.000 su mladi ljudi. Neprilagođenost obrazovnog sistema tržištu rada osnovni je razlog zbog kojeg je na birou čak 28.000 mladih sa završenim fakultetom.
Za zanimanja koja su najtraženija na tržištu rada nema dovoljno zainteresovanih ili u BiH ne postoje škole za to, kaže Benjamin Kadić iz agencije posao.ba.
„BiH godišnje prozvodi oko 40 elektroinžinjera, odnosno IT devalopera, što je porazna brojka na stvarne potrebe tržišta. Mi imamo već nekoliko kompanija, oko njih šest, koje rade outsourcing usluge za inostranstvo, i u ovom trenutku mogu da zaposle 400 inžinjera, koje mi ne možemo da obezbijedimo. To je porazna činjenica na tržištu rada gdje 500.000 čeka posao. U BiH gdje je najveća potreba za prodajnim sektorom, odnosno za komercijalistima, unapređivačima prodaje mi nemamo nijednu zvaničnu javnu školu koja se bavi edukativnim programom komercijalista. To je porazna činjenica, jer od naših 1.000 oglasa koje aktivno imamo na stranici, njih je uvijek od 300 do 400 u prosjeku za komercijaliste“, navodi Kadić.
S druge strane, za zaposlenje u BiH važna je rodbinska veza sa političarima ili stranačka knjižica. Svjesni su toga i političari.
„Veliki je problem što su partijske knjižice uslov za odgovarajuća radna mjesta. Ali ja još nikada nisam vidjela nekog mladog čovjeka koji je izašao i rekao:’Ljudi, ja nisam prošao na ovom konkursu zato što je konkurs bio namješten’,“ kaže Aleksandra Pandurević, zastupnica u državnom parlamentu.
Vlast na državnom i entitetskim, pa ponegdje i kantonalnim nivoima sačinila je programe za mlade, čak i neke zakone, no malo toga se primjenjuje. Ipak, uz veći angažman mladih moguće je promijeniti situaciju, smatra mladi političar Mirza Ustamujić, zastupnik u federalnom parlamentu.
„Ali mlade generacije trebaju da znaju da se ništa neće desiti samo od sebe. Oni moraju zavrnuti rukave, kao što sam ja zavrnuo 2010. godine, i uključiti se u te tokove. Mene su mnogi uvjeravali da nismo mogli raditi određene stvari, da se ne može ništa napraviti, pa smo usvojili inicijative, usvojili smo zakone o volontiranju, dakle mladi ljudi mogu raditi. Samo postoje mjesta, kao što su parlamenti ili druge institucije, gdje se mladi ljudi mogu izboriti za prava. Mladi ljudi na kafama neće riješiti nikakav problem. Tokom svog rada u realnom sektoru prije političkog angažmana sreo sam i upoznao veliki broj mladih ljudi koji zaista mogu učiniti velike promjene u ovoj zemlji, samo im trebamo dati priliku. Mladi ljudi ne smiju posustati pred ubjeđenjima da su svi političari isti, da se situacija ne može promijeniti - jer to odgovara upravo onima koji profitiraju od ove situacije“, ističe Ustamujić.
Mladi moraju biti aktivniji
U Republici Srpskoj u posljednje vrijeme mijenja se politika prema mladim ljudima. Omogućeno im je lakše zapošljavanje, ali i veći angažman u politici, tvrdi Nikola Baštinac, predsjednik Odbora za pitanje mladih u Narodnoj skupštini RS.
„Postoji projekat zapošljavanja mladih od strane privrede. Takođe, kroz kreditne linije sa povoljnijim kamatnim stopama smo do sada pomagali stambeno zbrinjavanje mladih. Sada je u pripremi jedan novi program koji će se odnositi na jeftiniju stanogradnju vezano za mlade - oni će dobijati jeftinije kvadrate na duži vremenski period na otplatu, ali bez kreditnih zaduženja“, navodi on.
No, navedene inicijative su još uvijek u povoju jer nema tačnih podataka koliko je mladih zaposleno ili koliko ih je stambeno zbrinuto otkako se primjenjuje pomenuta politika u RS.
„Nažalost, ne znam tačan podatak, ali znam da se radi o više hiljada mladih ljudi koji su zaposleni putem tih programa i mislim da je sigurno preko hiljadu njih riješilo svoje stambeno pitanje kroz te programe.“
Nevladine organizacije imaju niz kvalitetnih programa za mlade kroz koje mogu naučiti razne vještine, no za sistemsku promjenu odnosa prema njima mladi se moraju sami uključiti i izboriti za svoja prava, kaže Adi Kolasović.
„Samo da vas pitam kad je zadnji put bio neki veliki studentski protest. U Sarajevu imate od 45 do 50 hiljada studenata - kad ste zadnji put vidjeli hiljadu studenata da je izašlo da se bori. Imate Studentski parlament koji organizuje meni se čini neke partije. Malo ima nekih i treninga za vještine, to je ok, ali iza svega toga za šta se bore? Mislim, mora pokazati masa da može promijeniti nešto. Ako uzmete npr. Francusku, tamo studenti vode sve proteste. Ja sam imao priliku da učestvujem na jednom - bio sam oduševljen tim kriznim štabom gdje se sve u roku od jedan dan organizuje. A ovdje jednostavno nema. Ne mogu ja nikoga kriviti za to. Očito je čitava situacija u državi melanholična. Ono, kao ide - još nam je nekako lijepo valjda“, kaže Kolasović.
Sve su to razlozi zbok kojih 80 posto mladih ljudi sanja da će napustiti BiH. Nekima će se i posrećiti, a oni koji ostaju trebali bi biti svjesni da neće doći niko sa strane i stvarati im bolju budućnost.

Ostale vijestiArhiva