Kinezi do sada nisu bili zainteresovani za ulaganja u BiH. Prošle godine razgovaralo se o njihovom učešću u velikim projektima, poput izgradnje termoelektrana i puteva, ali nisu zainteresovani za ulaganje kapitala.
Privredna saradnja do sada je uglavnom bazirana na uvozu kineske robe. Nakon rata, BiH im je bila interesantna i za doseljavanje, ali stalna ekonomska kriza i sve niži standard stanovništva u BiH, razlozi su zbog kojih su odlučili da sreću potraže u drugim zemljama, prenosi Radio Slobodna Evropa.
BiH je malo tržište za Kinu, koja svoju ekonomiju bazira na izvozu. S druge strane, nepovoljni uslovi za investiranje, ne idu u prilog BiH, ni kada je Kina u pitanju, napominje Miloš Todorović predsjednik Udruženja ekonomista RS, SVOT.
„Mi smo prilično mala i siromašna zemlja, koja zaista nije atraktivna stranim investitorima. Oni preko nas možda pokušavaju da izvuku gotovinu, ali im nismo nešto posebno interesantni, osim sektora energetike. Zaista im ne možemo nešto posebno ponuditi, iz više razloga. Prvo, mi smo kao tržište mali, pa kada nešto kod nas realizuju, onda to moraju ponuditi na neka druga tržišta. Drugo, politički smo nestabilna zemlja. Non-stop su neka politička previranja. Komplikovani su mehanizmi donošenja odluka na različitim nivoima. Strani investitori, ionako je vrijeme krize, koji imaju dosta izbora, nemaju razloga da se bave nama i investiranjem u BiH, već idu negdje gdje im je to lakše i jednostavnije", kaže Todorović.
Prošle godine, kada je Srbija počela dogovarati saradnju u energetskom sektoru, Predstavnici Vlade Republike Srpske, koja ima specijalne veze sa Srbijom, vidjeli su svoju šansu. Tako su sa Kineskom razvojnom bankom (China Development Bank) i energetskom kompanijom EFT Group, potpisali sredinom prošle godine ugovor o kreditiranju gradnje termoelektrane Stanari.
Kineska razvojna banka, EFT Group, obavezala se da će osigurat strukturirani kredit od 350 miliona eura za gradnju TE Stanari. Ukupna vrijednost projekta je 550 milijuna eura, a osim gradnje termoelektrane, novac će biti uložen i u povećanje kapaciteta rudnika Stanari. No, stalne političke krize u BiH usporavaju sve dogovorene projekte, pa tako i ovaj.
„Kinezi se pojavljuju na tenderima za velike projekte, kao što su putevi ili termoelektrana u Stanarima. Bili su najpovoljniji za termoelektranu u Stanarima, vjerovatno zbog opreme koju mogu ponuditi, uslovno rečeno zbog kvalitetne i jeftine radne snage. Kineska ekonomija je toliko ojačala, da oni sada mogu ravnopravno konkurisati na svim tržištima, od evropskog do ovih naših prostora. Prijavili su se i za autoput, ali još uvijek nisam primijetio da Kinezi žele da ulože svoj kapital ovdje - da li kroz neka akciona društva ili kroz strana ulaganja", kaže Pero Ćorić, direktor Sektora industrije i energetike u Privrednoj komori RS.
Izvoz u Kinu zanemariv
Kinezi bi možda i bili zainteresovani, ali domaće snage ne koriste prilike koje im se pružaju. Predsjednik Udruženja ekonomista RS, SVOT, Miloš Todorović, kaže kako je sastanak organizovan i ove godine, ali nije polučio konkretan dogovor.
„U februaru su opet bili neki razgovori i na entitetskom nivou i na nivou BiH, u smislu kako bi bilo lijepo da Kinezi ulažu kod nas, pa se onda priča o sektoru energetike. Mi realno, za neke velike projekte, i ne možemo ponuditi ništa drugo osim priču o energetici. Nije to slučaj samo sa Kinezima, nego uopšte. Što se tiče nekih konkretnih stvari, zaista trenutno ne postoji ništa. Postoje dogovori koji su preliminarni i okvirni. Govori se da će investirati, ali za sada, osim dva kreditna aranžmana vezano za EFT, zaista ne postoji ništa konkretno", navodi Todorović.
Nakon rata u BiH, u drugoj polovini 90-tih godina, Kinezi su počeli doseljavati u BiH, kao i u zemlje regije, te otvarati prodavnice jeftine robe. Tako je otvoren put za uvoz kineskih proizvoda u BiH.
S druge strane, BiH nije imala ništa posebno ponuditi Kinezima, te je izvoz bosanskohercegovačkih proizvoda u Kinu zanemariv, kaže Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH:
„Izvoz uglavnom ima zanemarljivu vrijednost, a i ono malo što se ostvaruje, neuporedivo je sa ukupnim uvozom koji imamo. Vrijednost uvoza u 2012. godini je iznosio 225 miliona. Međutim, uvoz robe porijeklom iz Kine, preko nekih trećih zemalja, mnogo je veći i možemo slobodno procijeniti da je ova cifra tek mali dio stvarnog uvoza jer danas najveći svjetski brendovi svih vrsta proizvoda se proizvode u Kini i samim tim je nemoguće zamisliti bilo koje tržište bez velikog učešća kineskih proizvoda. Kada je riječ o prva dva mjeseca tekuće godine, vrijednost je nešto niža i ona je iznosila oko 35 miliona KM. Ono što je ključna vrsta proizvoda, koje najviše uvozimo, a na što bi trebalo skrenuti pažnju, jeste da najveće vrijednosno učešće imaju proizvodi kao što su električni aparati. To uključuje i mobilne telefone i neke druge proizvode, proizvedene u Kini. Zatim su to igračke i neki dijelovi namještaja, neki manji predmeti, pa i vodo-instalacije. Najveći dio uvoza iz te strukture ukupnih kineskih proizvoda na našem tržištu predstavlja uvoz preko posrednika, preko nekih trećih zemalja", navodi Gavran.
Procjenjuje se da je u BiH, početkom prošle decenije, bilo oko hiljadu Kineza, a da ta brojka danas ne prelazi četiri stotine.

Ostale vijestiArhiva