Centralna banka BiH (CBBH) osigurava poravnanje međubankarskih platnih naloga, dok se zakonskim rješenjima koja su u nadležnosti entiteta definišu učesnici u platnom prometu, ovlašćene organizacije za obavljanje unutrašnjeg platnog prometa, vrste računa, načini i oblici plaćanja.
Bilo kakve izmjene zakonskih rješenja ne utiču na operativnost sistema za poravnanje u CBBiH, kaže se u odgovoru CBBH na pitanje Fene o (ne)funkcionisanju jedinstvenog platnog prometa u BiH.
Na pitanje Fene o zakonskim izmjenama u RS-u i Federaciji BiH, a kojima se uvode entitetski platni prometi i time, po ocjenama bankarskih stručnjaka, dovodi u pitanje jedinstveni platni promet u BiH iz CBBH odgovaraju da sva zakonska rješenja koja regulišu ovu oblast, trebaju biti usaglašena i donošena istovremeno.
"Sve drugo stvara određene probleme u funkcionisanju unutrašnjeg platnog prometa, prije svih ovlašćenim organizacijama za obavljanje platnog prometa, odnosno bankama" - kažu u Centralnoj banci BiH.
Reformom unutrašnjeg platnog prometa u Bosni i Hercegovini, od 5.januara 2001.godine, platni promet iz Zavoda za platni promet (ZPP, ZAP i SPP) prešao je u komercijalne banke. Centralna banka Bosne i Hercegovine je zakonom određena kao nadležna za održavanje platnih sistema, te je radi poravnanja međubankarskih platnih naloga uvela i održava najsavremenije sisteme za poravnanje.
Na prvom mjestu je sistem za bruto poravnanje u realnom vremenu (RTGS), gdje se nalozi poravnavaju promptno. Ovo znači da se nalog od banke pošiljaoca do banke primaoca izvršava odmah, s tim da su u toku realizacije naloga banci primaocu osigurana sredstva na računu u CBBiH i banka primaoc može odmah sredstva isplatiti klijentu kome su sredstva upućena. Sistem je veoma efikasan i baziran je na SWIFT tehnologiji, uključujući i SWIFT mrežu i SWIFT format za plaćanje.
Drugi sistem je žiro kliring, sistem za neto poravnanje međubankarskih platnih naloga do 10.000 KM. Poravnanje se u CBBiH radi u tri dnevna ciklusa (u 10 sati, u 13 i u 15 sati). Po izvršenom multilateralnom poravnanju i novčanom poravnanju na računima banaka u CBBiH, originalni nalozi se odmah prosljeđuju bankama i one su u mogućnosti klijentima nakon toga isplatiti novac, odnosno odobriti im transakcijske račune. Ovaj sistem koristi komunikacionu mrežu koju je uspostavila i održava CBBiH, a također koristi SWIFT format naloga.
Oba sistema su vlasništvo CBBiH.
"Putem ova dva sistema, u prvih pet mjeseci ove godine relizovano je oko 14 miliona naloga u vrijednosti više od 31 milijarde KM" - navode iz Centralne banke BiH u odgovoru na pitanje Fene o funkcionisanju unutarnjeg platnog prometa u BiH.
Značajne promjene bitne za sisteme uslijedit će ulaskom u EU, kad će ih biti potrebno prilagoditi potrebama EU, odgovor je Centralne banke BiH na pitanje Fene da li BiH može u EU bez jedinstvenog platnog prometa, odnosno s dva entitetska platna prometa.
Međunarodni monetarni fond (MMF), Delegacija EU i Ambasada SAD-a BiH ne podržavaju uvođenje entitetskih platnih prometa kojima se dovodi u pitanje jedinstveni unutrašnji platni promet u BiH, rečeno je nedavno u tim međunarodnim institucijama.
Nakon što je najprije u RS-u usvojen entitetski zakon o platnom prometu, a sličan zakon je u proceduri usvajanja i u Federaciji iz Udruženja banaka BiH u kojem je 29 članica-banaka iz RS-a i FBiH upozorili su da uspostava entitetskih platnih prometa dovodi u pitanje jedinstveni platni promet u BiH, što predstavlja korak unazad. Isti odgovor na ovo pitanje Fena je dobila i od MMF-a, Delegacije EU i američke ambasade.
"MMF razmatra ovo pitanje. Istovremeno, smatramo da je veoma važno održati jedinstven platni sistem u BiH" - rekao je nedavno u izjavi za Fenu rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Ruben Atoyan u odgovoru na pitanje da li MMF odobrava uspostavu dva platna prometa u BiH.
Neslaganje s napuštanjem jedinstvenog platnog prometa izražavaju i u Delegaciji EU, uz ocjenu da to predstavlja korak unazad.
"Ovo pitanje detaljnije mogu komentarisati Centralna banka BiH i relevantna ministarstva. Ipak, mi i dalje držimo da je jedinstveni platni sistem važan korak ka stvaranju jedinstvenog ekonomskog tržišta u BiH. Ukoliko se provedu legislativne izmjene, doći će do različite primjene u praksi, što predstavlja korak unazad u odnosu na jedinstveni sistem koji je EU izdvojila kao pohvalan pomak u Izvještaju o napretku u BiH, u najmanje četiri posljednje godine. Čvrsto smo uvjereni da kreatori politika u BiH trebaju da se više fokusiraju na sveobuhvatne i konzistentne ekonomske reforme koje promoviraju ekonomski rast i razvoj i idu na dobrobit građana" - izjavio je nedavno Andy McGuffie, portparol Delegacije EU i specijalnog predstavnika EU u BiH.
Uspostavu jedinstvenog unutarnjeg platnog prometa koji u BiH egzistira od 2001. godine snažno je podržao SAD. Stoga suprotne korake ne podržavaju.
"Održavanje i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora na području cijele Bosne i Hercegovine je važan preduvjet za stimulisanje budućeg ekonomskog rasta. Stvaranje jedinstvenog platnog sistema u Bosni i Hercegovini bio je ključni korak naprijed u uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog sistema. Stoga, ne podržavamo korake koji bi vodili slabljenju jedinstvenog platnog sistema" - rečeno je u Uredu za odnose s javnošću Ambasade SAD-a početkom juna u odgovoru na pitanje o uspostavi dva platna prometa u BiH.
Bankari smatraju da platni sistem (RTGS i žiro kliring) s jedinstvenim registrom računa koji je 2001. godine uveden u BiH, predstavlja i danas konkurentnu prednost u odnosu na zemlje iz okruženja i nudi relativno jednostavno priključenje platnim sistemima Evropske unije jer je u njegovoj osnovi SWIFT tehnologija. Takav sistem je omogućio jeftinu, sigurnu i brzu uslugu učesnicima u unutrašnjem platnom prometu. Uvođenjem entitetskih platnih prometa, sadašnji jedinstveni platni promet u BiH bit će doveden u pitanje, upozoravaju iz Udruženja banaka BiH u kojem je 29 članica-banaka iz oba bh. entiteta.
Podsjetimo da je sredinom prošle godine usvojen Zakon o unutrašnjem platnom prometu u RS-u i Zakon o jedinstvenom registru računa poslovnih subjekata RS-a. I u Federaciji BiH je u proceduri donošenje Zakona o unutrašnjem platnom prometu.
S obzirom na donošenje entitetskih zakona o unutrašnjem platnom prometu Udruženje banaka BiH se u martu 2012. godine obratilo Centralnoj banci BiH tražeći njen angažman u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH.
Bankari su istakli, u obraćanju Centralnoj banci BiH, da nova entitetska rješenja o unutrašnjem platnom prometu za posljedicu imaju: kreiranje entitetskih registara računa (akti nigdje ne spominju već postojeći Jedinstveni registar transakcijskih računa poslovnih subjekata u BiH kod Centralne banke BiH), ograničavanje poslovnim subjektima otvaranja računa za svoje poslovanje prema slobodnoj volji na čitavoj teritoriji BiH, zatvaranju tržišta na nivo entiteta uz opasku da nije poznato na koji način bi u takvim uvjetima poslovni subjekti s teritorije Brčko Distrikta obavljali platni promet.

Ostale vijestiArhiva