"Bitka na Neretvi" je nakon 70 godina postala "bitka za Neretvu". Javno preduzeće (JP) ''Filmski centar Sarajevo'' tužilo je proslavljenog reditelja Veljka Bulajića jer je najveći ratni spektakl s ovih prostora, film ''Bitka na Neretvi'', čiji je reditelj, pripisao hrvatskoj kinematografiji, ali i zbog, kako tvrde iz Sarajeva, nezakonite prodaje filmova "Bitka na Neretvi" i "Kozara".
U izjavi za agenciju Anadolija (AA) Bulajić je poručio kako će pred sudom i organima Evropske unije (EU) tužiti ''Filmski centar Sarajevo''.
Bulajić je kazao kako će, također, zatražiti zaštitu pred UNESCO-om, i to sve zbog ''kriminala i lopovskog posla''.
S druge strane, direktor JP „Filmski centar Sarajevo“ Adis Bakrač, potvrdio je u razgovoru s novinarom agencije Anadolija da je "Bitka na Neretvi" bosanskohercegovački film snimljen u produkciji "Bosna filma" iz Sarajeva 1969. godine. Prema Bakraču, „Filmski centar Sarajevo“ je vlasnik filma i producentskih prava, jer je pravni nasljednik produkcija "Sutjeska filma" i "Bosna filma", te da Bulajić nema pravo da ga pripisuje hrvatskoj kinematografiji.
''Da, 'Bosna film' ima ugovoru o filmu 'Bitka na Neretvi', prava koja su propisana ugovorom, kao što ima 'Jadran Film' i kao što ima Filmska radna zajednica, koji su producenti filma. Nitko od tih prava iz ugovora ne bi trebao da bježi već da se drži ugovora. Međutim, u nekim ratnim okolnostima donesene su i neke sumnjive odluke. Kažu, za vrijeme rata netko je napisao da prava pripadaju 'Bosna filmu', što nije istina. Postoje dokumenti koji to demantiraju'', govori Bulajić.
Istina je, tvrdi on, da se pričom o tome kome pripadaju slavni filmovi pokušava sakriti kriminal.
''Od tada do dan danas 'Bosna film', odnosno 'Filmski centar Sarajevo' bavi se jednim kriminalnim, lopovskim poslom i prodaje film 'Bitka na Neretvi' preko agenture u Sloveniji. Uzimaju novac i stavljaju u privatne džepove. Sada su u Hrvatskoj pokrenuta pitanja gdje je taj novac koji se već 10 do 15 godina naplaćuje. Spominje se cifra od oko 60.000 eura. U nadležnom ministarstvu u BiH kažu da nemaju nikakvih informacija o tome. Moj zastupnik 'Adria film' je samo jedanput prodao 'Bitku na Neretvi' da bi napravio kopiju filma, jer je film 'Bitka na Neretvi' tokom HDZ-ove vlasti neformalno bio zabranjen u Hrvatskoj i nigdje nije prikazivan. Ja nikada nisam potpisao nikakav ugovor, kako tvrde, nikada nisam distribuirao film. Ali, uvjeren sam da kriminal i lopovluk rade drugi'', istako je reditelj Bulajić.
Direktor Bakrač, na optužbe iz Zagreba odgovara kako je ''Filmski centar Sarajevo'' pravni sljednik ''Bosna filma'', te da je kao producent i vlasnik filma.
''Mi smo zaduženi za distribuciju i prodaju filma. Mi smo apsolutno legalni pravni subjekt koji ima pravo da distribuira film ondje gdje procjeni da to treba. Bulajić govori gluposti'', poručio je Bakrač.
No, Bulajić je naglasio kako će cijela stvar biti raspravljena na sudu.
''Taj materijal je složen sa svim dokumentima i bit će sada, a po odobrenju Ministarstva kulture Hrvatske, dostavljen i institucijama Evropske unije (EU) radi zaštite autorskih prava hrvatske nacionalne kinematografije. U tome imamo apsolutnu podršku u Hrvatskoj i slučaj ide pred EU, pred Evropsku komisiju za kulturu, jer drugog načina nema. Dakle, tužimo 'Filmski centar Sarajevo'. Također, odvjetnički ured Hraste u Zagrebu će podići ili je već podigao tužbu. Ta tužba ide, također, protiv 'Filmskog centra Sarajevo'. Uključenje i 'Jadran film' koji nije zaštitio naš interes. Nisam htio da BiH stvaram problem, ali prinuđen sam'', poručio je Bulajić.
Slavni režiser tvrdi kako je u više navrata pozivano čelništvo JP „Filmski centar Sarajevo“ da dođe u Zagreb na sastanak i da pokaže dokumenta na koja se poziva.
''Izbjegavaju sastanak, ne dolaze, iako sam ja htio da se pruži ruka i nađu rješenja, odnosno isprave stvari koje su se dešavale. Prosto ne želim praviti probleme BiH i filmskoj kinematografiji Bosne jer sam sa velikom ljubavlju dolazio dole, radio filmove, ostvarivao sam fantastičnu suradnju sa filmskim radnicima Bosne i ostao u izuzetno dobrim odnosima sa svima. Na kraju, ja sam autor koji je bh. kinematografiju filmom ''Kozara'' izvukao i plasirao u svijet. Meni ta kinematografija nešto duguje, a bogami i ja dugujem BiH. Ali, kad je u pitanju kriminal koji se stalno ponavlja, to ne mogu prešutjeti. Ti ljudi uzimaju po 2.000 eura za prodaju filma kojeg sam ja radio i stavljaju novac u džep. Nitko ni u BiH ne zna gdje je taj novac'', ogorčen je redatelj koji je prošle sednmice u Rimu dobio priznanje za životno djelo.
Tužbu iz Sarajeva vidi kao ''zamagljivanje situacije, zavaravanje Bosne i bosanskog kulturnog i političkog miljea''.
''Ide se i na neke nacionalne aluzije, što za kulturu i kinematografiju jeste štetno. To će izaći na vidjelo. Na sramotu, ali ne bosanske kinematografije, već onih koji se bave kriminalom. U pitanju su kriminal i pljačka'', podvukao je Bulajić.
S druge strane, Bakrač odlučno konstatira kako jedva čeka da vidi Bulajićevu tužbu i da se ne boji suda.
''Što se tiče tužbe, on nas može uvijek da tuži ako ima realnog osnova, a on realnog osnova nema. Ja vam to odgovorno tvrdim. Izvrijeđao je 'Filmski centar' i mene. Sad kad je shvatio da je napravio velike greške, učinio i stvari koje su suprotne zakonu, sad bi da se miri. Gledajte, prije pet dana je prikazao film u Rimu bez naše dozvole. To su neke stvari preko kojih čovjek ne može priječi'', naveo je Bakrač za agenciju Anadolija, najavljujući da će iz Sarajeva uraditi sve kako bi se ''Bitka na Neretvi'' u svijetu prestala prikazivati kao hrvatski film.
Bakrač, poznati reditelj mlađe generacije sa brojnim međunarodnim nagradama, tvrdi da Bulajić nastoji cijelo vrijeme da u slučaj uvuče Hrvatsku, da se nametne tamošnjoj javnosti.
''On pokušava cijelo vrijeme da Hrvatsku uvuče u ovaj problem. Bez razloga, jer Hrvatska apsolutno sa tim nema nikakve veze. Sve su to njegove želje i mašte kako da se domogne tog filma i dopadne hrvatskoj javnosti. Gledajte, projekt filma 'Bitka na Neretvi' producirala je, finansirala i vodila 'Bosna film', preduzeće iz Sarajeva, preduzeće za promet i proizvodnju filmova. 'Bosna film' je potpisnik ugovora gdje je Bulajić angažovan kao reditelj na filmu'', siguran je Bakrač.
Na pitanje čiji je film ''Bitka na Neretvi'', Bulajić spremno odgovara da je hrvatski.
''Film autorski pripada hrvatskim filmskim radnicima. Hrvati su reditelj, kompozitor, kamerman, glavni autor, scenograf… On autorski pripada hrvatskoj kinematografiji. Što ne znači da su svoj udio dali i bosanski filmski radnici kao što Hidajet Čalkić i drugi. Film je od 'Jadran filma', koji je potpisao sa 'Bosna filmom' ugovor, i o tome postoje dokumenti. Film je sada u Rimu, kada sam dobio nagradu za životno djelo Mediteranskog filma, prikazan kao film hrvatske autorske produkcije, što je i logično. Niko ne bježi od prava po ugovoru koja pripadaju 'Bosna filmu'. Niko to ne želi da uzme'', konstatirao je.
Priznaje da je u nastanku filma i ''Bosna učestvovala''.
''Nije najviše para dala. Najviše je dala Hrvatska, odnosno Savezna vlada. Bosna se pridružila poslije dvije godine priprema. Mi smo došli u Sarajevo i uključili 'Bosna film'. Dobro je tekla ta suradnja. Odjednom se sad javljaju iz nasljednika 'Bosna filma' da film pripada bosanskom kinematografiji, što i među filmskim radnicima Bosne izaziva smijeh... Ali, film 'Bitka na Neretvi' jeste i bosanski film, jasna stvar da jeste. Nema tu diskusija'', izjavio je Bulajić za agenciju Anadolija.
Bulajić se nudi Hrvatskoj
Bakrač je na ove Bulajićeve riječi odgovorio tek kako su to ''sulude teze koje nemaju nikakvog osnova''.
Podsjetio je kako je film ''Bitka na Neretvi'' nastao u vrijeme bivše Jugoslavije.
''Ali, sve je bilo jugoslavensko, škole, fabrike... No, one više nisu jugoslavenske. Tako i film. Film je nastao u Jugoslaviji, ali postoji pravni subjekt koji je to napravio, a to je 'Bosna film'. Hrvatska to od Bulajića ne traži, nego to je njegova želja da skrene pažnju javnosti na sebe, po svaku cijenu, da se dopadne hrvatskoj javnosti tako što će bh. film preimenovati u hrvatski film. To je apsolutno pogrešno. On zna da sam ja najavio da će protiv njega biti pokrenuta tužba zbog neovlaštene prodaje filmova. To su vrlo ozbiljne stvari. Sud će reći je li to i kriminal. Bulajić sad na svaki mogući način pokušava da skrene pažnju sa glavnih problema'', ocijenio je Bakrač.
Mangupluk i otimačina
Bulajić tvrdi da o Bosni i Hercegovini govori s velikim poštovanjem i ljubavlju.
''Sa mnom su radili Bato Čengić, Hido Čalkić, Aljo Aljović itd. Sve dobri i pošteni sineasti. Ali kad je riječ o mangupluku, otimačini, krađi i kriminalu, onda od mene se mora očekivati da energično reagiram. I danas su vrata otvorena da se dođe u Zagreb i rasprave stvari. Neće da dođu, ne odazivaju se pozivu", zaključio je Veljko Bulajić.
Bitka za Neretvu se nastavlja, a čiji je film koji je doživio svjetsku slavu, odlučit će sud.

Ostale vijestiArhiva