U izvještaju ''Investiraj na brzinu, imat ćeš vremena za kajanje'', koji govori o ulaganjima Svjetske banke (WB), Evropske investicijske banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u energetske projekte u regiji jugoistočne Evrope, pažnja je posvećena i obnovljivim resursima u Bosni i Hercegovini.
Izvještaj su, u sklopu projekta Strategija za održivu energiju jugoistočne Evrope (SEE SEP), koji je podržala Evropska komisija, UNDP i Balkan Trust for Democracy, pripremile organizacije SEE Change Net, CEE Bankwatch Network i WWF zajedno s 14 organizacija civilnog društva iz zemalja regije, BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija, Makedonija, Srbija i Kosovo.
' Za razliku od zemalja u regiji, gdje ove institucije ulažu u određene velike projekte koji su iznimno štetni po okolinu i zdravlje ljudi, u BiH se banke nisu posvetile ovakvim projektima u datom periodu' - stoji u današnjem saopćenju Fondacije CPI.
Međutim, dodaju, može se zaključiti da ako bh. vlasti, zajedno s međunarodnim institucijama, uskoro ne počnu intenzivnije ulagati u uštedu energije i u obnovljive i održive izvore energije, postojeća postrojenja će nastaviti trovati građane ove zemlje i pogubno utjecati na klimu i okoliš.
Također, deregulacija tržišta 2015. godine će neminovno dovesti do porasta cijena energenata i bez mjera uštede u domaćinstvima i u privredi, bh. građani i poduzetnici neće moći plaćati energiju koja im je potrebna da bi normalno živjeli i privređivali.
Prema procjenama stručnjaka, ulaganje u uštedu energije je hiljadu puta jeftinije nego ulaganje u kapacitete potrebne za proizvodnju te iste količine energije.
Međunarodna agencija za energiju je podvukla da se emisija ugljen dioksida može značajno smanjiti ulaganjem u energetsku efikasnost te smanjivanjem korištenja termoelektrana na bazi ugljena i fosilnih goriva.
' Ipak, i dalje se ulaže u tradicionalne, neodržive izvore energije, a fokus je, umjesto na uštedi, postavljen na proizvodnji energije' - podcrtano je u saopćenju.
Smanjenje potrošnje energije za 20 posto kroz projekte uštede i energetske efikasnosti do 2020. godine ne samo da je u skladu sa europskim direktivama, već je i od vitalnog značaja za našu regiju, navedeno je.
'Vlade u BiH moraju prestati razmišljati kratkoročno, ali im je u sadašnjem trenutku, kada se ogroman dio planiranih novih energetskih postrojenja bazira na uglju i lignitu, potrebna i pomoć međunarodnih finansijskih institucija' - naglašeno je.

Ostale vijestiArhiva