U BiH je u prvih pet mjeseci ove godine uvezena flaširana voda u ukupnoj vrijednosti većoj od 7,8 miliona, što je čak sedam puta više od vrijednosti izvezene vode.
Ovo pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, naveo je da je u posmatranom periodu u BiH uvezeno prirodne ili umjetne mineralne i gazirane vode, bez dodatnog šećera ili nekog drugog sladila i aroma, u ukupnoj količini od 16.595 tona, čija je ukupna vrijednost 7.823.573 KM.
"U istom periodu prošle godine uvezno je 15.901 tona vode čija je vrijednost 7.530.424 marke. Vodu u BiH uvoze uglavnom iz Srbije, Hrvatske i Slovenije", kazao je Kovačević, pišu Nezavisne novine.
Kada je u pitanju izvoz, situacija je dosta drugačija pa smo u prvih pet mjeseci izvezli svega 6.767 tona, vrijednosti 1.131.832 marke.
"Prošle godine za pet mjeseci izvezeno je još manje vode i to 5.546 tona, čija je vrijednost 943.242 marke", precizirao je Kovačević.
On je kazao i da je voda iz BiH uglavnom izvožena u Hrvatsku i Srbiju. "Naši najveći izvoznici su 'Sarajevski Kiseljak', 'Voda Kruna' Mrkonjić Grad, 'Vitinka' Kozluk, VIK Kladuša, 'Planinski biser' Posušje i 'Dera' Trebinje", kazao je Kovačević.
Slavko Stevanović, sekretar Udruženje za poljoprivredu, vodoprivredu, ribarstvo, prehrambenu i duvansku industriju u Privrednoj komori RS, smatra da bi se potrošnja domaće flaširane vode mogla povećati ako bi više pažnje bilo posvećeno propagandnim aktivnosti domaćih proizvožđača, kroz sredstva štampe, nagradne igre i slično, iako je konkurencija iz inostranstva u tom pogledu znatno jača.
"Isto tako trebalo bi nastaviti akciju 'Kupujmo domaće', koja se više godina vodi u Privrednoj komori", naglasio je Stevanović.
On je pojasnio da bi trebalo preispitati politiku snabdijevanja trgovinskih lanaca, koji su u vlasništvu firmi iz inostranstva, odnosno ispitati u kojoj mjeri su proizvođači iz tih zemalja u boljoj poziciji u odnosu na naše domaće proizvođače.
"Da bi bio smanjen uvoz i povećana potrošnja domaće vode, malo je mogućnosti, a vodu će uvoziti dok god je građani piju, to je sigurno", kazao je Stevanović.
Domaći proizvođači vode smatraju da BiH nije potrebna nijedna litra uvozne vode, jer raspolaže dovoljnim količinama domaće vode, kao i ogromnim prirodnim bogatstvom.
U "Tešanjskom dijamantu" su kazali da će uvoz flaširane vode u BiH biti sve veći sve dok bh. nadležne institucije ne povedu računa o tome i ne olakšaju domaćim proizvođačima da se prošire na tržište.
"Stranim uvoznicima nije potreban nikakav sertifikat da uvoze vodu kod nas, a nama stalno traže neke nove papire, sertifikate, samo da nam otežaju posao. Sve dok takvo stanje ostane, mi ćemo biti u ovakvoj poziciji", ističu u "Tešanjskom dijamantu".
Domaći proizvođači takođe smatraju da imaju dovoljno kapaciteta da zadovolje potrebe domaćeg tržišta, ali činjenica da se domaće vode i pored nižih cijena prodaju slabije od uvoznih, govori samo za sebe.

Najbogatiji vodom u regiji
BiH je najbogatija vodom u regiji, a Srbija najsiromašnija, pokazuju podaci Svjetske banke za 2012. godinu.
"BiH je zemlja sa najvećim količinama pitke vode po glavi stanovnika, a sa 9,461 kubnim metrom pitke vode po glavi stanovnika prva u regiji i sedma u Evropi. Po vodnim resursima bogatija je od mnogih zemalja svijeta uključujući Kinu, Francusku, Njemačku, Japan i Sjedinjene Američke Države. Poređenja radi, BiH je sedam puta bogatija od Njemačke prema obnovljivim izvorima pitke vode", pokazuju zvanični podaci.

Ostale vijestiArhiva