BiH je napredovala za jedno mjesto na globalnoj ljestvici konkurentnosti i sada se nalazi na 87. mjestu, među 148 rangiranih zemalja, pokazuje novi godišnji izvještaj Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Kao i u prošlom izvještaju, kao najkonkurentnija zemlja na prostoru bivše Jugoslavije ocijenjena je Slovenija, koja se nalazi na 62. poziciji, uz pad za šest mjesta. Primiče joj se Crna Gora, koje je napredovala za pet pozicija i popela se na 67. mjesto u svijetu, a slijede Makedonija na 73. poziciji (skok za sedam mjesta) i Hrvatska na 75. (rast za šest mjesta).
Prema analizi WEF-a, manje konkurentne zemlje od BiH u okruženju su Albanija, koja se nalazi na 95. mjestu (pad za šest mjesta), te Srbija, koja je smještena na nezavidnu 101. poziciju, uz, takođe, godišnji pad za šest mjesta.
Od 12 analiziranih oblasti, BiH je najlošije ocijenjena u razvoju finansijskog tržišta (113. u svijetu), zatim poslovnoj sofisticiranosti (110.), te makroekonomskom okruženju i efikasnosti robnog tržišta, po kojima smo zauzeli 104. mjesto.
Iznad prosječne ocjene smo, po tradiciji, dobili u oblasti zdravlja i osnovnog obrazovanja, po kojima se nalazimo na 46. poziciji, dok smo u oblastima visokog obrazovanja i obuke, te inovacija, rangirani na 63. mjesto.
Šokantno zvuče podaci iz izvještaja da se BiH u nekoliko od stotinak analiziranih područja nalazi pri samom svjetskom začelju, a po kvalitetu aerodromske infrastrukture bukvalno na samom dnu (148. mjesto). Nadalje, pretposljednji u svijetu smo po kvalitetu luka (147.), izrazito loše smo rangirani zbog rasipničke državne potrošnje (146.), intenziteta lokalnog nadmetanja (143.) i po sposobnosti države da zadrži talente (143.).
Sa druge strane, u samom svjetskom vrhu smo se ponovo našli zbog nepostojanja uticaja opasnih zaraznih bolesti (malarija, HIV) na poslovne aktivnosti, te zbog niske stope inflacije. Visoke ocjene imamo i zbog izuzetno niskih poslovnih troškova zbog kriminala, nasilja i terorizma.
U poslovnoj zajednici kažu da je očito da je BiH nekonkuretna u oblastima i područjima koji se tiču klime za privredne aktivnosti i drugih efekata rada javnog sektora, a da je od još niže generalne 87. pozicije čuvaju dobre ocjene u područjima koje i nemaju puno veze sa biznisom.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da su činjenice da naša država ima lošu saobraćajnu infrastrukturu, ali mu rangiranje na samo svjetsko dno "pomalo liči na poziv da se država po tom osnovu zaduži za nove međunarodne kredite".
Ono što je neupitno je, ističe, niska poslovna sofisticiranost, a posebno slaba informatička povezanost javnih institucija, zbog koje ispašta privreda.
"Informatička neuvezanost statističkih službi, katastara i poreskih uprava dovodi do toga da privrednici na daleko sporiji i skuplji način dolaze do dokumenata i informacija neophodnih za svakodnevno poslovanje. To, naravno, dovodi i do gomilanja administracije i povećanja javne potrošnje, koja se otima svakoj kontroli", ističe Bakšić, pišu Nezavisne novine.
BiH svoj fokus na povećanju konkurentnosti u predstojećem periodu, prema njegovom mišljenju, treba dati na stvaranju uslova za povećanje zaposlenosti, od smanjenja opštinskih naknada preduzećima za građevinsko zemljište i komunalnu infrastrukturu, do "rezanja" fiskalnih opterećenja.
Prema ocjeni WEF-a, Švicarska je ostala najkonkurentnija svjetska ekonomija i to petu godinu zaredom.
"Međutim, ako želi ostati na vrhu, trebalo bi da se odupre iskušenju da previše štiti svoj bankarski sektor, kojem su neophodne promjene", ističu analitičari WEF-a.
Singapur i Finska ostali su na novoj listi na drugom i trećem mjestu, dok je Njemačka napredovala za dva mjesta i sada se nalazi na četvrtom. Top 10 čine još SAD, Švedska, Hong Kong, Holandija, Japan i Velika Britanija.
Najanekonkurentnije ekonomije svijeta su Čad, Gvineja, Burundi, Jemen i Sijera Leone.

Ostale vijestiArhiva