Kompanije iz BiH su prošle godine u inostranstvu investirale 36 miliona dolara, po čemu smo jedna od vodećih zemalja u regionu, podaci su Konferencije Ujedinjenih nacija o trgovini i razvoju (UNCTAD).
U izvještaju o investicijama u svijetu za 2013. godinu, BiH je po visini lanjskih direktnih investicija u inostranstvu smještena na 94. mjesto od ukupno 190 rangiranih zemalja.
Posmatrajući zemlje iz jugoistočne Evrope, ispred BiH je samo Srbija sa prošlogodišnjim ulaganjem van zemlje u iznosu od 54 miliona dolara (85. mjesto na globalnoj listi).
Iza nas su Crna Gora sa ino-ulaganjem od 27 miliona dolara (96. u svijetu), Albanija sa 23 miliona (98) i samoproglašena država Kosovo sa 20 miliona (99). Makedonija i Hrvatska istovremeno čak bilježe povlačenje investicija u svoju zemlju u iznosu od osam, odnosno 99 miliona dolara pa su smještene na izrazito nisku 167, odnosno 182. poziciju, pišu Nezavisne novine.
Dosta drugačija slika se dobije kada se posmatraju ukupne bruto investicije država u inostranstvu u periodu od 1990. do 2012. godine. Naime, bh. kompanije su u tom razdoblju van zemlje uložile 286 miliona dolara, po čemu se BiH nalazi na 117. mjestu u svijetu.
Kako prenosi Makroekonomija.org, od zemalja našeg regiona ubjedljivo najviše stranih investicija imale su Hrvatska (4,5 milijardi dolara), koju slijede Srbija (2,2 milijarde) i Crna Gora (414 miliona).
Manje ukupnih ino-ulaganja od BiH među evropskim zemljama zabilježile su samo Albanija sa 206 miliona dolara, samoproglašena država Kosovo 155 miliona, Moldavija 108 miliona i Makedonija sa 105 miliona dolara.
Domaći ekonomisti kažu da bh. privreda nema kapaciteta za velike investicije u inostranstvu. Ističu da BiH, za razliku od drugih zemalja u okruženju, nema jake domaće banke i tržne centre preko kojih će širiti poslove i oplođavati strana ulaganja.
"Prošlogodišnje investicije od 36 miliona dolara nisu ništa posebno. Bilo bi zanimljivo vidjeti koja je struktura tih ulaganja, odnosno da li su u finansijskom ili realnom sektoru. Ako su u finansijskom sektoru, to mogu biti neka manja ulaganja banaka i investicionih fondova, a u realnom osnivački kapital u formiranje firmi, poput 'Energoinvesta' na arapskom tržištu i 'Bosnalijeka' u Rusiji", kaže Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.
On ističe da je BiH poslije rata uništila većinu velikih privrednih sistema, poput UNIS-a, "Šipada" i "Čajavca", zbog čega se više i ne mogu očekivati značajni inostrani projekti.
"Javna preduzeća ne vrše ulogu u svojoj zemlji, a kamoli da investiraju vani, dok se od malih i srednjih preduzeća ne mogu očekivati veliki rezultati koji bi pogurali bh. ekonomiju", smatra Kešetović.

Ostale vijestiArhiva