Član Predsjedništa BiH Nebojša Radmanović ocjenjuje da je 2013. godina u političkom smislu u BiH bila opterećena međuentitetskim, međunacionalnim i međustranačkim sukobima, koji nisu donijeli nikakav rezultat.
U intervjuu agenciji Srni Radmanović ističe da je prošla godina u potpunosti propala, jer nije realizovano ništa od onoga što su sve političke partije zagovarale kao put prema EU.
"Tom smo pitanju pogrešno pristupili, a u tome nam je uveliko pomogla Evropska komisija i druge međunarodne institucije. Prije svega, koncept koji je odredila Evropska komisija i njen Komesarijat za proširenje, a koji je djelimično podržavao i OHR, bio je potpuno pogrešan", naglašava Radmanović.
Prema njegovim riječima, taj koncept bio je bez kvalitetne procjene stanja u BiH, sa čvrstim pritiscima da se određene stvari moraju uraditi na određeni način - i to nije dalo rezultat.
U ovom trenutku, kaže Radmanović, niko ne može reći koliko BiH zaostaje na putu ka EU, čak ni gdje se BiH na tom putu nalazi.
"Srbija 2008. godine nije bila nigdje na tom putu, a mi smo bili na istom mjestu gdje i Crna Gora, ispred Albanije, a danas smo iza svih. Tu postoji krivica BiH, ali je nesporna i odgovornost Evropske komisije", ocjenjuje Radmanović.
On ističe da EU već deset godina ima politički stav da se proširi na Balkan, a to ne čini, čak i ne procjenjuje da njena birokratija u Evropskoj komisiji učestvuje u neostvarivanju tog stava.
"Znamo da je EU sve oštrija prema proširenju, kao i da je posljednja primljena Hrvatska godinama čekala i radila vrijedno da bi došla do toga. Ako bismo samo primijenili njihove uslove i standarde, do ulaska u EU nam treba bar deset godina od momenta kad postanemo kandidati", navodi Radmanović.
On smatra da je glavni razlog nepostizanja dogovora između Hrvata i Bošnjaka o pitanju odluke "Sejdić-Finci" nespremnost za dogovor unutar BiH.
"Mogli bismo ići unazad i postaviti upitnik iznad same odluke suda u Strazburu i pritiska međunarodne zajednice da se ona odmah provede, iako pola zemalja u Evropi nema na taj način primijenjenu Evropsku konvenciju o ljudskim pravima", objašnjava Radmanović.
Član Predsjedništva BiH navodi da zbog ovog pitanja najviše trpi Republika Srpska, čiji je interes korak prema EU, korak koji znači nove fondove i prilagođavanje evropskom zakonodavstvu.
On smatra da se ništa veliko neće desiti prije opštih izbora u BiH kad je riječ o provođenju odluke "Sejdić-Finci", te očekuje da će nakon formiranja nove Evropske komisije i novih vlasti u BiH biti više razumijevanja za ovo pitanje.
Radmanović je istakao da je nesposobnost političkih lidera u BiH da se dogovore ostavila mogućnost MMF-u i drugim međunarodnim institucijama da u BiH rade mimo ustava.
"To što je MMF isplatu posljednje tranše kredita uslovljavao usvajanjem sva tri budžeta u BiH govori da se MMF ponaša mimo ustava, mimo međunarodnih normi i da provodi silu u BiH", ističe Radmanović.
Komentarišući najave političkih, ali i drugih centara u Sarajevu da će izvršiti pritisak na Republiku Srpsku da pristane na "normalizaciju odnosa sa Kosovom", Radmanović je rekao da BiH nije priznala Kosovo, te je svaka druga priča potpuno neprimjerena.
"Ako BiH nije priznala Kosovo, ne može priznati ni njen pasoš", poručio je Radmanović.
Na ćutanje zvaničnog Sarajeva o dolasku gasovoda "Južni tok", koji je obezbijedila Republika Srpska, Radmanović ističe da "Južni tok" odgovara svima u BiH, pogotovo Sarajevu i Zenici, kao glavnim potrošačima plina.
"Na sceni su razne političke igre, koje zagovaraju da BiH ne treba ništa što dolazi iz Srbije, a pogotovo iz Rusije - što je potpuna glupost. Svijet je globalizovan po raznim osnovama, a, prije svega, ekonomski i ono što je interes treba biti prihvaćeno", navodi Radmanović.
Radmanović je nazvao politikantstvom činjenicu da u Sarajevu javno iznose podatke popisa u BiH, čime se pravi slučaj od nečega što je svugdje u svijetu normalno.
"Treba sačekati rezultate popisa i trezveno sagledati sve, pa i to ko je koga dovozio autobusima da se samo popiše i šta to uopšte znači za BiH. Šta su dobili oni koji su dolazili iz Švedske, Norveške i Danske da se ovdje popišu, a ne planiraju nikada živjeti ovdje i šta je bilo - ko je u BiH dobio od toga", ocjenjuje Radmanović.
On kaže da se može postaviti pitanje da li je popis uspio u cjelini, ali da se ne može zanemariti činjenica da su, ipak, dobijeni određeni podaci, te da se konačno zna da u BiH ima manje od 3,8 miliona stanovnika, a smatralo se da je 4,5 miliona.

Ostale vijestiArhiva