Ne srlja samo država u dug, to isto čine i njeni građani, i jedni i drugi traže spas u bankama ne vodeći računa tko će vraćati dug.
Dok država novac posuđuje kod MMF-a, njeni građani traže spas u domaćim bankama.
Među njima je dosta i onih koji zatvaraju jedan kredit podizanjem drugog, a to je, ukupno promatrano, samo odlaganje rješenja.
Trend zaduživanja
Tako je evidentan sve snažniji trend podizanja nenamjenskih potrošačkih kredita za financiranje svakodnevnih životnih potreba. Na takva zaduženja trenutno otpadaju gotovo dvije trećine ukupnih kreditnih dugovanja bh. građana, piše Večernji list.
Potvrđuju ovo posljednji službeni podaci Centralne banke BiH (CB BiH) koji u brojkama kažu da je prošle godine ukupna kreditna zaduženost stanovništva iznosila 6,83 milijarde KM, dok se od ovog iznosa 4,06 milijardi odnosilo na nenamjenske potrošačke kredite.
Građani su svjesno ili nesvjesno u začaranom krugu dugova.
Podižući kredite, danas je svako domaćinstvo dužno skoro šest hiljada maraka, tačnije 5870 KM. Ako to raspodijelimo po glavi, svaki bh. stanovnik bankama duguje 1800 KM.
Život Bosanaca i Hercegovaca, kažu ekonomski stručnjaci, stane u nekoliko redaka.
Siromaštvo, stezanje remena i borba za preživljavanje na kredit i minus.
A pritom su i banke nemilosrdne, isplati se ta vrsta kredita, to je najsigurniji povrat, a za kamate?!
Rekordna štednja građana
Banke ne trebaju tražiti novac, daju ga bh. građani.
Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH, na kraju septembra 2013. godine, iznosili su 8,09 milijardi KM, što je najveći zabilježeni iznos depozita do sada. Uprkos jako nepovoljnim ekonomskim uvjetima, depoziti su, u odnosu na decembar 2012. godine, porasli za 225 miliona eura ili 5,7 posto
Dakle, svaki građanin na štednji drži 2134 KM, a s porodicom skoro 7 hiljada maraka, tačnije 6954 KM. Nažalost, nema toliko novca svaki građanin. Prosjek vara, novac štedi samo mali broj građana, a većina se zadužuje.
Od ukupnih depozita stanovništva, oročeni i štedni depoziti iznose 2,5 milijarde eura ili 60,8 posto.

Ostale vijestiArhiva