Vijesti
Politika
Ivo Josipović
BiH treba pomoći i izvana, ali samo njeni narodi mogu riješiti unutrašnje probleme09.04.2014. 12:00
Izvor: mojevijesti.ba
Članstvo u Evropskoj uniji je veliki izazov i prilika, ali ono samo po sebi ne rješava probleme koje ima jedna država, rekao je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koji smatra da se Bosni i Hercegovini treba pomoći i izvana, ali da samo njeni narodi i građani mogu sami riješiti unutrašnje probleme zemlje.
"Iako ne rješava probleme, članstvo u EU otvara nove mogućnosti ekonomske prirode", dodao je Josipović, osvrćući se na skoro godinu dana koliko je prošlo kako je Hrvatska punopravna zemlja članica Evropske unije.
Napomenuo je kako je Hrvatska sada dio velikog tržišta od 500 miliona ljudi, što predstavlja izazov da u ekonomskom smislu bude dobra ili bolja u nekim segmentima od konkurencije.
Zemlje koje ostanu izvan EU bit će "slijepo crijevo"
"Na neki način, to članstvo generira pozitivne reforme i Hrvatska je kroz pristupni period, uvjeren sam u to, postala bolje društvo. Međutim, sve te prilike koje imamo, prilika da sjedimo za istim stolom sa drugim evropskim zemljama i krojimo našu zajedničku budućnost, nije dovoljna bez dobrog i kvalitetnog rada kod kuće, posebno kada je riječ o izlasku iz ekonomske krize. Sasvim sigurno, dugoročno gledano, zemlje koje ostanu izvan te asocijacije, a tu su u okružju, ostaju slijepo crijevo. Članstvo u EU je čini mi se dobra sudbina svih zemalja u regiji", rekao je Josipović.
Strateški interes Hrvatske jeste da sve zemlje regije postanu članice EU, istakao je Josipović, prije svega, jer je Evropska unija mirotvorna i članstvom svih zemalja, radi se na sigurnosti. Članstvo hrvatskih susjeda u EU znači zajedničko i veće tržište i veće mogućnosti, te jednu cjelovitost Evrope.
"Mi se zalažemo za članstvo, ali znamo da, kao što smo mi morali ispuniti uvjete, moraće i zemlje u susjedstvu. Srbija i Crna Gora formalno jesu korak ispred BiH, ali ja ne vidim veliku vremensku razliku u mogućnosti pristupa EU za sve zemlje u regiji koje prionu reformama i koje budu te reforme uspješno provele", naglasio je Josipović.
Izaskom iz CEFTA Hrvatska dugoročno gledano nije na gubitku
Ulaskom u Evropsku uniju i izlaskom iz CEFTA-e Hrvatska ima privremene teškoće u trgovinskoj razmjeni sa zemljama regije, mišljenja je Josipović, zbog promjene carinskog režima.
"Ali dugoročno gledano, ne bih rekao da je Hrvatska izgubila. Hrvatska je dobila, a mislim da je i regija dobila time što je Hrvatska postala članica Evropske unije. Mi smo sada u pregovorima gdje se treba režim definisati na način da, po mome, nijedna od zemalja ne dođe u nepovoljniji položaj nego što je to bila prije našeg članstva", rekao je Josipović.
Hrvatski predsjednik je mišljenja kako bilateralne odnose između Hrvatske i BiH treba razriješiti. Napomenuo je kako su rat i raspad bivše zajedničke države donijeli niz problema te da sporna pitanja postoje između svih zemalja u regiji.
"Mi sa BiH imamo još neriješeno pitanje granica, imamo određena imovinska pitanja neriješena, pa sad i određena pitanja vezana za carinu i ekonomiju. Ali sve to skupa nisu pitanja koja bi sprječavala BiH na putu u EU, a još manje pitanja koja bi od nas napravila nešto što nije prijateljstvo, što nisu prijatelji i saradnici", pojasnio je Josipović.
Kada je riječ o budućnosti BiH, stavovi hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu, prema Josipovićevom mišljenju, nisu različiti.
BiH će biti ono što žele oni koji žive u toj zemlji
"Prije svega, BiH će biti ono što vi želite i što vi napravite od svoje zemlje. Mi smo tu i mislim da su to naši zastupnici pokazali, da podržimo taj vaš put. Ali o vama ovisi šta će na kraju od toga biti. I naše Ministarstvo vanjskih poslova izašlo je sa određenim prijedlogom, ali ja te prijedloge shvatam kao dobronamjerne koji ne žele suštinski riješiti probleme koje vi imate, nego koji znače jedan posebni mehanizam proceduralni koji ne znači niže, drugačije ili slabije uvjete, već omogućavanje da se neka pitanja paralelno riješe. Moje stanovište je da unutrašnje odnose, kada je riječ o unutrašnjoj organizaciji države, odnose tri konstitutivna naroda, svih građana i presudu Sejdić-Finci, niko drugi umjesto vas taj problem ne može riješiti", naglasio je Josipović.
Komentarišući trilateralne sastanke koji se održavaju na inicijativu ministra vanjskih poslova Republike Turske Ahmeta Davutoglua između Turske, Srbije i BiH, te Turske, Hrvatske i BiH, istakao je kako smatra da je dijalog uvijek dobar.
Evropska i orjentacija na saradnju sa susjedima
"Ko god želi sudjelovati u zajedničkim poslovima, zajedničkim ekonomskim i mirotvornim projektima, on je dobrodošao. Ali, mislim i da se unutrašnji problemi koje ima BiH, Hrvatska ili neka druga zemlja, ne mogu se rješavati izvan same države. Volio bih da orijentacija svih zemalja u regiji bude evropska, i naravno, orijentacija prema saradnji sa susjedima", istakao je Josipović.
Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju, državljani Republike Turske, koji su mogli putovati u Hrvatsku bez viza, sada više to ne mogu. Josipović je podsjetio da, kada je riječ o viznom režimu, Hrvatska nema 'solo dionicu', jer Evropska unija ima zajednički vizni režim.
"Mi pratimo vizni režim kakav vrijedi za cijelu Evropu. Naravno, pritom se zalažemo da on bude što liberalniji, da bude takav da će omogućiti protok ljudi i dobara. Mi u Hrvatskoj imamo i investitore iz Turske, nadamo se da će ih biti više, a imamo i naše privrednika koji imaju ambicije na turskom tržištu. Nama nije u interesu dizati zidove između zemalja, ali moramo poštovati pravila koja važe u EU. Ako ne postoji posebna prepreka da turski državljani odlaze u druge evropske zemlje, ne vidim zašto bi bila prepreka sa istim režimom u Hrvatskoj", kazao je Josipović.
Hrvatska za kutlurnu razmjenu s Turskom
Turske TV serije su zavladale u regionu, a jedna od prvih destinacija popularnih glumaca iz jedne turske serije bila je upravo Hrvatska. Josipović ističe kako su TV serije koje dolaze iz Turske pogodile sentiment kod ljudi, te da su one sada u trendu.
"Svi gledaju Sulejmana. Ali, u Hrvatskoj razmjena kulturnih dobara nije jednosmjerna. I mi želimo pokazati Turskoj što mi imamo, naše orkestre, likovne umjetnike, pozorišta, koja sasvim sigurno imaju što pokazati u Turskoj", zaključio je Josipović.
"Iako ne rješava probleme, članstvo u EU otvara nove mogućnosti ekonomske prirode", dodao je Josipović, osvrćući se na skoro godinu dana koliko je prošlo kako je Hrvatska punopravna zemlja članica Evropske unije.
Napomenuo je kako je Hrvatska sada dio velikog tržišta od 500 miliona ljudi, što predstavlja izazov da u ekonomskom smislu bude dobra ili bolja u nekim segmentima od konkurencije.
Zemlje koje ostanu izvan EU bit će "slijepo crijevo"
"Na neki način, to članstvo generira pozitivne reforme i Hrvatska je kroz pristupni period, uvjeren sam u to, postala bolje društvo. Međutim, sve te prilike koje imamo, prilika da sjedimo za istim stolom sa drugim evropskim zemljama i krojimo našu zajedničku budućnost, nije dovoljna bez dobrog i kvalitetnog rada kod kuće, posebno kada je riječ o izlasku iz ekonomske krize. Sasvim sigurno, dugoročno gledano, zemlje koje ostanu izvan te asocijacije, a tu su u okružju, ostaju slijepo crijevo. Članstvo u EU je čini mi se dobra sudbina svih zemalja u regiji", rekao je Josipović.
Strateški interes Hrvatske jeste da sve zemlje regije postanu članice EU, istakao je Josipović, prije svega, jer je Evropska unija mirotvorna i članstvom svih zemalja, radi se na sigurnosti. Članstvo hrvatskih susjeda u EU znači zajedničko i veće tržište i veće mogućnosti, te jednu cjelovitost Evrope.
"Mi se zalažemo za članstvo, ali znamo da, kao što smo mi morali ispuniti uvjete, moraće i zemlje u susjedstvu. Srbija i Crna Gora formalno jesu korak ispred BiH, ali ja ne vidim veliku vremensku razliku u mogućnosti pristupa EU za sve zemlje u regiji koje prionu reformama i koje budu te reforme uspješno provele", naglasio je Josipović.
Izaskom iz CEFTA Hrvatska dugoročno gledano nije na gubitku
Ulaskom u Evropsku uniju i izlaskom iz CEFTA-e Hrvatska ima privremene teškoće u trgovinskoj razmjeni sa zemljama regije, mišljenja je Josipović, zbog promjene carinskog režima.
"Ali dugoročno gledano, ne bih rekao da je Hrvatska izgubila. Hrvatska je dobila, a mislim da je i regija dobila time što je Hrvatska postala članica Evropske unije. Mi smo sada u pregovorima gdje se treba režim definisati na način da, po mome, nijedna od zemalja ne dođe u nepovoljniji položaj nego što je to bila prije našeg članstva", rekao je Josipović.
Hrvatski predsjednik je mišljenja kako bilateralne odnose između Hrvatske i BiH treba razriješiti. Napomenuo je kako su rat i raspad bivše zajedničke države donijeli niz problema te da sporna pitanja postoje između svih zemalja u regiji.
"Mi sa BiH imamo još neriješeno pitanje granica, imamo određena imovinska pitanja neriješena, pa sad i određena pitanja vezana za carinu i ekonomiju. Ali sve to skupa nisu pitanja koja bi sprječavala BiH na putu u EU, a još manje pitanja koja bi od nas napravila nešto što nije prijateljstvo, što nisu prijatelji i saradnici", pojasnio je Josipović.
Kada je riječ o budućnosti BiH, stavovi hrvatskih poslanika u Evropskom parlamentu, prema Josipovićevom mišljenju, nisu različiti.
BiH će biti ono što žele oni koji žive u toj zemlji
"Prije svega, BiH će biti ono što vi želite i što vi napravite od svoje zemlje. Mi smo tu i mislim da su to naši zastupnici pokazali, da podržimo taj vaš put. Ali o vama ovisi šta će na kraju od toga biti. I naše Ministarstvo vanjskih poslova izašlo je sa određenim prijedlogom, ali ja te prijedloge shvatam kao dobronamjerne koji ne žele suštinski riješiti probleme koje vi imate, nego koji znače jedan posebni mehanizam proceduralni koji ne znači niže, drugačije ili slabije uvjete, već omogućavanje da se neka pitanja paralelno riješe. Moje stanovište je da unutrašnje odnose, kada je riječ o unutrašnjoj organizaciji države, odnose tri konstitutivna naroda, svih građana i presudu Sejdić-Finci, niko drugi umjesto vas taj problem ne može riješiti", naglasio je Josipović.
Komentarišući trilateralne sastanke koji se održavaju na inicijativu ministra vanjskih poslova Republike Turske Ahmeta Davutoglua između Turske, Srbije i BiH, te Turske, Hrvatske i BiH, istakao je kako smatra da je dijalog uvijek dobar.
Evropska i orjentacija na saradnju sa susjedima
"Ko god želi sudjelovati u zajedničkim poslovima, zajedničkim ekonomskim i mirotvornim projektima, on je dobrodošao. Ali, mislim i da se unutrašnji problemi koje ima BiH, Hrvatska ili neka druga zemlja, ne mogu se rješavati izvan same države. Volio bih da orijentacija svih zemalja u regiji bude evropska, i naravno, orijentacija prema saradnji sa susjedima", istakao je Josipović.
Ulaskom Republike Hrvatske u Evropsku uniju, državljani Republike Turske, koji su mogli putovati u Hrvatsku bez viza, sada više to ne mogu. Josipović je podsjetio da, kada je riječ o viznom režimu, Hrvatska nema 'solo dionicu', jer Evropska unija ima zajednički vizni režim.
"Mi pratimo vizni režim kakav vrijedi za cijelu Evropu. Naravno, pritom se zalažemo da on bude što liberalniji, da bude takav da će omogućiti protok ljudi i dobara. Mi u Hrvatskoj imamo i investitore iz Turske, nadamo se da će ih biti više, a imamo i naše privrednika koji imaju ambicije na turskom tržištu. Nama nije u interesu dizati zidove između zemalja, ali moramo poštovati pravila koja važe u EU. Ako ne postoji posebna prepreka da turski državljani odlaze u druge evropske zemlje, ne vidim zašto bi bila prepreka sa istim režimom u Hrvatskoj", kazao je Josipović.
Hrvatska za kutlurnu razmjenu s Turskom
Turske TV serije su zavladale u regionu, a jedna od prvih destinacija popularnih glumaca iz jedne turske serije bila je upravo Hrvatska. Josipović ističe kako su TV serije koje dolaze iz Turske pogodile sentiment kod ljudi, te da su one sada u trendu.
"Svi gledaju Sulejmana. Ali, u Hrvatskoj razmjena kulturnih dobara nije jednosmjerna. I mi želimo pokazati Turskoj što mi imamo, naše orkestre, likovne umjetnike, pozorišta, koja sasvim sigurno imaju što pokazati u Turskoj", zaključio je Josipović.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Komšić i Džaferović sa predsjednikom Slovenije…
- 17/05 Čerkez: U Federaciji BiH se ukida ograničenje…
- 22/03 Stanivuković uputio apel Skupštini grada:…
- 06/02 Prekinuta sjednica GV Mostar, Koalicija za…
- 04/12 Čović uz podršku iz Hrvatske najavio uvjerljivu…
- 10/11 POTPISANI DOKUMENTI BERLINSKOG PROCESA BiH…
- 07/10 Sjednica Federalne vlade u četvrtak
- 25/09 Danas počinje štampanje glasačkih listića…
- 31/07 OHR: Objaviti budžet u Službenom glasniku,…
- 27/07 PODRŽAN IZVJEŠTAJ KOMISIJE Usvojen budžet…
- 23/07 Savjet Ministara BiH: Usvojena strategija…
- 29/06 SNSD traži obustavu planiranja novih malih…
- 25/06 Turković sudjelovala na sastanku ministara…
- 21/06 Dodik traži od Srbije državljansto za sve…
- 17/06 Čović: Potpisana dva sporazuma između SDA…
- 13/06 Projekti slabljenja državotvornih kapaciteta…
- 09/06 Višković: U Vladu nije stigao prijedlog za…
- 05/06 SASTANAK DODIKA I IVANCOVA
- 01/06 Mitrić napustio SDS i stao uz Mićića
- 27/05 Špirić i McDonald o izazovima s kojima se…
- 23/05 Usvojen rebalans budžeta za 2020. godinu
- 19/05 Skupština KS podržala Izvještaj o radu Nezavisnog…
- 12/05 Novalić tvrdi da će biti nadoknađena sva…
- 08/05 Dodik: Do 20. maja ukinuti vanredno stanje