Zakon o finansijskoj konsolidaciji privrednih društava u Federaciji BiH, objavljen početkom jula u Službenim novinama FBiH, trebao bi, navode predstavnici vlasti, prvi put omogućiti da se u okviru zakona odvoji tekuće poslovanje od tereta dugovanja iz prošlosti, kojim je opterećena velika većina kompanija, prije svega onih koje su u djelimičnom ili stopostotnom državnom vlasništvu.

'Radi se uglavnom o poravnanju cijelog stanja ili iščišćavanju svega onoga što se nagomilalo. U Zakonu su tretirani svi dugovi koje imaju privredna društva, izuzev dugova za penziono, jer se to mora nastaviti uplaćivati i uvezivati radni staž. Dakle, prva kategorija dugova su dugovi za zdravstveno i porezi prije PDV-a.

Naprimjer, neko privredno društvo ima obveznice emitovane po osnovu ratnih potraživanja i onda će te obveznice koristiti da se izmiri taj unutrašnji dug, jer trenutno stanje je tako da privredno društvo obračunava kamatu na obveznice, a s druge strane država obračunava po tim obavezama zateznu kamatu, a onaj koji iskoristi sve te osnovice onda ide na teret kapitala. To podrazumijeva da će se kapital uvećati na račun duga, a da će vlasnik duga postati i vlasnik kapitala', kazao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, za današnje "Oslobođenje".

Naprimjer, objašnjava on, ako kompanija duguje Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Zavod će postati vlasnik dijela kapitala te kompanije srazmjernog iznosu duga. To će omogućiti firmi da počne da radi, a Zavod će svoja potraživanja pretvoriti u kapital. Ministarstvo je napravilo uredbu koja proizlazi iz tog zakona za koju očekuju da će u narednih 15-ak dana poslati Vladi Federacije, a koja bi bila provedbeni akt i koja detaljno obrazlaže sve procedure.

'U toj uredbi se predlaže da kompanija prvo mora očistiti svoje stanje, mora akumuliranu dobit pretvoriti u kapital, mora imati neke nepokretnosti ili imovinu koja se može pretvoriti u kapital kako bi kapital bio veći od duga jer država ne želi da postane većinski vlasnik, već želi da stvori ambijent da onaj ko može da prežvi nastavi poslovanje u skladu sa važećim propisima. U slučaju da taj kapital bude manji od duga, neće moći koristiti ovu pogodnost i ta firma će biti predložena za stečaj', istakao je Trhulj.

U dugove su, kako je kazao, obuhvaćeni dugovi prema komunalnim preduzećima, voda, struja i ostale komunalne obaveze, i tu je data mogućnost da se napravi reprogram na veći broj godina, uredbom je definisano i na koliko godina, s tim da se kamata može otpisati.

'Treća obaveza su dugovi prema povjeriocima među kojima su i radnici, banke i drugi isporučioci, oni će također moći svoja potraživanja pretvoriti u kapital. Time se također mogu naplatiti povjerioci, ali i oni mogu pretvoriti svoja potraživanja u kapital, po istom principu kao i za prvi način', dodao je.

Ministarstvo energije, rudarstva i industrije je na ovom zakonu radilo od 2011. godine, a kako je kazao ministar Trhulj, zakon je prilično kompleksan, međutim, imaju dobre povratne informacije.

'Zakon će omogućiti da se u naredne tri do četiri godine stvore uslovi da neka firma preživi. Oni koji imaju tri godine negativan finansijski rezultat moraju aplicirati za odluku o konsolidaciji i bitno je da onaj kome se donese odluka o finansijskoj konsolidaciji nakon 60 dana obaveze koje bude stvarao plaća redovno, jer ako ne bude, odluka će biti van snage i firma će otići u stečaj. Čitav zakon i uredba koja slijedi su napravljeni s ciljem uspostavljanja ponovnog reda i povećanja prihoda, a da niko ne bude oštećen. Oni koji su uredno plaćali sve obaveze neće biti oštećeni, ovi koji nisu bit će oštećeni na račun kapitala, a ako on nije dovoljno velik, onda neće jer su po zakonu ranije morali ići u stečaj i u narednih nekoliko godina će se ta situacija morati raščistiti u interesu zdravih i dobrih firmi koje posluju', zaključio je Trhulj.

Federacija BiH nema pravu bazu podataka o firmama kojima će biti potrebna finansijska konsolidacija, a sve to zbog ustavnog uređenja, gdje imamo firme koje su u nadležnosti općina, kantona ili Federacije, te privatni kapital. Ovaj zakon će, smatra Trhulj, dati podatak na osnovu kojeg će se moći konačno napraviti baza podataka o svim firmama i stanju u kojem se nalaze.

'Ministarstvo je prikupljalo određene podatke i znamo da otprilike u Federaciji, po broju kompanija koje dostavljaju izvještaje, imamo oko 18.500 aktivnih firmi godišnje, a oko 41 posto tih firmi već pet godina zaredom posluje pozitivno i kumulativno iskazuju dobit koja se u 2013. godini kreće čak 1,3 milijarde, ali ima oko šest do sedam posto, to jest oko 7.500 firmi, koje su sve tri godine poslovale negativno. Imamo i 25 firmi koje su oni pravi, najveći gubitaši. Međutim, evidentno je da postoji dio firmi koje ne dostavljaju izvještaje o poslovanju, iako je to suprotno zakonu. Zato kažem, ovaj zakon će pomoći da se stekne jedna cjelovita slika koja će upotpuniti stanje koje imamo sada', kazao je Trhulj

Ostale vijestiArhiva