Vlasti u Bosni i Hercegovini koje će biti izabrane nakon oktobarskih općih izbora trebale bi da riješe pitanje primjene presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić - Finci" do maja 2015. godine, kada bi Bosna i Hercegovina trebalo da preuzme predsjedavanje Vijećem Evrope.
Na ovo su upozorili članovi Monitoring tima Vijeća Evrope tokom prošlomjesečne posjete Bosni i Hercegovini u razgovorima sa zastupnicima i delegatima Parlamentarne skupštine BiH koji su članovi delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope.
Članovi stalne delegacije Parlamentarne skupštine BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope zajednički su istakli da očekuju da će ovo pitanje, koje predstavlja ključnu prepreku na evropskom putu BiH, biti riješeno u roku od šest mjeseci nakon održavanja općih izbora, navodeći da će politička volja za primjenu presude u slučaju "Sejdić - Finci" biti jedan od ključnih kriterija u pregovorima za formiranje buduće vlasti u državnim institucijama.
- Izbor članova Predsjedništva kamen spoticanja -
Boško Tomić, član stalne delegacije PS BiH u PS Vijeća Evrope za Anadolu Agency (AA) je istakao kako vjeruje da će šest mjeseci za provedbu presude Evropskog suda za ljudska prava, odnosno utvrđivanje amandmana na Ustav BiH biti dovoljno, "ali kako ne vjeruje da će do toga doći".
"Što se tiče predstavnika iz Republike Srpske u Parlamentarnoj skupštini BiH mi smo spremni odmah da usvojimo amandmane na Ustav BiH i riješimo pitanje provedbe presude. No, problem je nepostojanje dogovora između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH koji ne mogu da iznađu rješenje o načinu izbora članova Predsjedništva BiH. Mislim da se stoga to pitanje neće riješiti ni šest mjeseci nakon izbora, odnosno nakon uspostave nove vlasti", cijeni Tomić.
On naglašava kako treba provesti ono što se traži u presudi u kontekstu usklađivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama sa Ustavom BiH jer je to osnovni preduvjet da Bosna i Hercegovina krene ka evropskim integracijama koje su zaustavljene još od 2009. kada je 22. decembra donesena presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.
Njena provedba, te uspostava mehanizma koordinacije poznatijeg definiranje jednog glasa iz Bosne i Hercegovine ka Bruxellesu, odnosno Evropskoj komisiji preduvjet je da bi Bosna i Hercegovina mogla steći uslove da podnese kredibilnu aplikaciju za članstvo u Evropsku uniju.
Naime, zbog presude Evropskog suda za ljudska prava na snagu nije stupio ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU iako su ga početkom 2011. godine ratificirale sve države članice EU, tada njih 27.
Tako je nakon nedavne odluke Evropske komisije o dodjeljivanju statusa kandidata za EU i Albaniji uz Kosovo Bosna i Hercegovina jedina država Zapadnog Balkana koja nema taj status.
Član stalne delegacije PS BiH u PS Vijeća Evrope Boško Tomić navodi za AA kako "međunarodna zajednica treba da izvrši aktivniji pritisak i postavi jasne uslove pred vlasti BiH ili da provedu obaveze ili će se suočiti sa posljedicama".
"Strane investicije u BiH su prijeko potrebne, posebno u uslovima kada imamo situaciju uzrokovanu štetama prouzrokovanih poplavama. Toga nema i neće biti dok ne riješimo osnovno pitanje, a to je rješenje elementarnih pitanja ljudskih prava", navodi Tomić.
Prve značajnije probleme nove vlasti Bosne i Hercegovine mogle bi imati već u januaru 2015. godine kada se na zimskom zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope bude odlučivalo o tome da li će novoj delegaciji Parlamentarne skupštine BiH pri toj međunarodnoj organizaciji biti izdate akreditacije.
Naime, Komitet Vijeća Evrope za akreditacije i imunitetski status može uskratiti daljnje učešće u radu delegacije PS BiH zbog neprovođenja presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga.
- Bez revolucionarnih poruka iz Berlina -
Tako Bosni i Hercegovini koja bi od maja 2015. godine trebala da postane država predsjedavajuća Parlamentarnom skupštinom Vijeća Evrope prijeti uskraćivanje učešća u samom radu Parlamentarne skupštine jer se u Bosni i Hercegovini ne poštuje Evropska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.
"Nove vlasti Bosne i Hercegovine će se pržiti na žestokoj vatri i ako ne budu pravovremeno reagirale mogle bi u njoj izgorjeti", naglasio je Tomić.
Svi oni koji su očekivali kako će kraj augusta, odnosno sastanak u Berlinu pod okriljem njemačke kancelarke Angele Merkel biti presudan za Bosnu i Hercegovinu u smislu definiranja rješenja bili su u krivu.
Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda istakao je za Anadolu Agency kako sa Konferencije šefova vlada, ministara vanjskih poslova i ministara ekonomskih poslova o Zapadnom Balkanu ne trebaju očekivati revolucionarne političke odluke.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH navodi kako se pitanje Bosne i Hercegovine "neće posebice tretirati".
"Za Bosnu i Hercegovinu je od iznimne važnosti da sudjeluje na takvom skupu u ravnopravnom učešću sa drugim državama Zapadnog Balkana. Sam taj čin otvara šanse za rješavanje određenih pitanja, ponajprije jačanja ekonomske suradnje i odnosa i sa državama regije, ali i Njemačke i ostalih država EU. To je svakako jačanje poticaja da idemo naprijed. Radi se o veoma pozitivnom koraku", zaključio je Bevanda.
Ustavne promjene, naglašava predsjedatelj Bavanda, sačekat će nove vlasti nakon izbora.
Tako će se nove vlasti Bosne i Hercegovine već u novembru nakon objave konačnih izbornih rezultata općih izbora naći na raskrsnici: deblokirati evropski put države i nastaviti njime ili stagnirati, pa čak i vratiti se unatrag.

Ostale vijestiArhiva