Vijesti
Politika
Sistemski pravedan pristup raspodjele sredstava
25.09.2014. 12:00
Izvor: Moje Vijesti
Sistemski pravedan pristup raspodjele sredstava
Danas zasjeda državni Parlament. Nekoliko interesantnih zakona i inicijativa je pred poslanicima. Biće govora o stranim ulaganjima, poziciji BiH na europskom putu, a posebno interesantan je Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju. Tim povodom gost Dnevnika TV1 bio je Senad Šepić, poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

TV1: Zašto je važno da BiH ima Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju?

ŠEPIĆ: Zakon o ravnomjernom regionalnom razvoju i ulaganju podrezumijeva da se sredstva koja pripadaju svim bh. građanima ravnomjerno raspolažu na svakom pedlju naše države. U ovom momentu postoji debalans, u nekim mjestima manje, u nekim više, ali generalno postoji debalans u odnosu na razvijenost određenih centara i određenih regija. Znamo na koji se način finansiraju sve institucije, razvoj u svim krajevima. S obzirom na to da nije postojao zakon, sistemski okvir koji će to definisati, bilo je moguće da se veliki dio sredstava zadržava u velikim centrima, a da neka manja i udaljena mjesta dobiju malo ili nimalo sredstava.

Pomenutim zakonom treba da se napravi pravedna raspodjela, jer se radi o sredstvima koja pripadaju svim građanima BiH. Bilo bi potpuno ispravno da sistemski i zakonima uredimo da ta sredstva vraćama u mjesta gdje nastaju, a kako bismo mogli razvijati i ta mala i udaljena mjesta.

TV1: Da slika bude jasnija, u koje se centre slivao novac, a koja su to zanemarena mjesta?

ŠEPIĆ: To su veći gradovi poput Sarajeva, Zenice, Banjaluke, Mostara...

TV1: Šta će konkretno dobiti manje sredine?

ŠEPIĆ: Imaće mnogo više sredstava za razvoj lokalne infrastrukture nego što je to bio slučaj do sada. Kada govorimo o finansiranju kapitalnih investicija, to podrazumijeva finansiranje u puteve, škole, ambulante, sportska igrališta... Dakle, u stvari koje trebaju svima, i ljudima koji žive u udaljenim mjestima i ljudima koji su u centrima.

Osim toga, sredstva bi se trebala ravnomjernije raspoređivati i u otvaranju novih radnih mjesta.

TV1: Kakvo je raspoloženje za usvajanje ovakvog zakona?

ŠEPIĆ: Na početku je išlo teško. No, Parlament je prihvatio tu inicijativu. Nekoliko puta smo u raznim fazama Parlamenta imali diskusiju. Sutra je naredna faza i očekujem da će biti podržana. U prteklom periodu imao sam jako mnogo poziva i kontakata od kolega, ali i ljudi širom BiH, koji su ovdje vidjeli šansu da se država na ovakav način puno bolje i brže integrira nego što je to sada slučaj.

Mislim da građani BiH više od bilo čega mrze nepravdu. Ako ima nepravde da se sredstva koja pripadaju svim građanima neravnomjerno raspoređuju, onda je teško govoriti o tome kako brže integrirati zemlju. Na ovaj način uvjeren sam da ćemo pomoći svima nama i da će država BiH biti bolja, razvijenija i uređenija.

TV1: Manje sredine sigurno će dobiti više. No, hoće li biti zakinute veće sredine?

ŠEPIĆ: Ne. Prema ovom pristupu, svako će imati ono što je zapravo generirao u ukupnom budžetu. Onoliko sredstava koliko se generira na punjenje budžeta, na takav se način i vraćaju sredstva u finansiranje kapitalnih investicija. Ovo je sistemski pravedan pristup, u kojem svako ima ono što je zaslužio.

TV1: Da li ovaj zakon obuhvata sve nivoe vlasti ili samo državni?

ŠEPIĆ: Ovaj pristup bi trebalo da obuhvati sve nivoe vlasti. Na takav način trebao bi definisati ne samo ono što se tiče državnih institucija ili entitetskih, nego i kantonalnih. Sada imamo dosta primjera gdje kantonalne vlade, kada planiraju utrošak sredstava na prostoru cijelog kantona, opet to ne rade ravnomjerno. Ovakvim pristupom i taj problem bi bio riješen.

TV1: Parlament BiH će sutra raspravljati i o EU integracijama. Da li je kasno za takvu raspravu u ovom mandatu?

ŠEPIĆ: To je dobro pitanje. Ovo je trebalo davno pričati, govoriti onda kada je Parlament prihvatio moju inicijativu 29. maja 2012. godine. Skoro 2,5 godina parlamentarna većina i ljudi koja sada vode Parlament i zemlju nisu našli za shodno da to uvrste u dnevni red i da postupe po onome što su sami usvojili. To govori o tome da je priča o EU integracijama bila jedna šarena laža kada su u pitanju ljudi koji trenutno vode zemlju. Dvije i po godine u ladici držati takvu inicijativu, govoriti o tome kako smo mi i kao zemlja i kao narod najopredjeljeniji za evropski put, a ne odgovoriti u tom smislu na takav način, govori o tome da to nije bila stvarna priča, nego neke iluzije.

Mi ćemo sutra u ovom dijelu najdirektnije diskutovati, na neki način i pokazati ko je najdirektnije za EU, a ko su oni koji čine sve da evropski put bude blokiran. Siguran sam da će se i poslije tog dijela i poslije oktobarskih izbora doći u situaciju da se ova priča puno aktivnije i puno brže tretira na Parlamentu.