Stranka demokratske akcije (SDA) zabilježila je najveći uspjeh na općim izborima u Bosni i Hercegovini održanim u nedjelju osvojivši prema posljednjim preliminarnim, nezvaničnim, nepotpunim i nekompletnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH 228.728 glasova čime je postala vodeća stranka na razini Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Tako je SDA osvojila 30.806 glasova ili 8,33 posto više nego na općim izborima prije četiri godine kada je u ukupnom zbiru na nivou BIH imala 197.922 glasa.

Ovaj izborni rezultat SDA osigurava da sa deset mandata, prema sadašnjim rezultatima, bude vodeća stranka u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji broji ukupno 42 zastupnika.

Uspjeh SDA je i veći s obzirom da bi Koalicija Domovina koju predvodi ta stranka trebala imati i jednog zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH iz bh. entiteta RS, iz kojeg u proteklom četverogodišnjem mandatu nije bilo niti jednog predstavnika Bošnjaka što je bilo prvi puta da se to desi nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Vodeća uloga SDA na razini Bosne i Hercegovine, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, omogućit će joj da predloži i kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, premijera, koji u narednom četverogodišnjem mandatu u skladu sa rotacijom svakako treba biti iz bošnjačkog naroda.

Izetbegović uvećao broj glasova za 39 posto, Čović ušao jer nema Komšića

Istovremeno, veliki uspjeh napravio je i kandidat SDA i zamjenik predsjednika stranke Bakir Izetbegović u ponovnoj utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine osvojivši čak 64.029 glasa ili 39,3 posto više nego prije četiri godine. Ovakav uspjeh Izetbegović je ostvario uprkos činjenici da je u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH osim njega bilo još devet bošnjačkih kandidata.

Dio glasova Izetbegović je vjerovatno osigurao od dosadašnjih glasača Željke Komšića. Naime, Komšić je na općim izborima prije četiri godine osvojio 337.065 glasova, dok je kandidat njegove Demokratske stranke koju je formirao u međuvremenu nakon istupanja iz SDP-a gdje je bio potpredsjednik, Emir Suljagić osvojio 105.823 glasova na ovogodišnjim izborima što je za čak 68,6 posto manje u odnosu na uspjeh njegovog stranačkog predsjednika 2010. godine.

Iako je osvojio svega 117.537 glasova, što je za samo 7.779 glasova više nego je imala drugoplasirana kandidatkinja i njegova stranačka koleginica i dopredsjednica HDZ-a BiH Borjana Krišto prije četiri godine - 109.758 glasova, kandidat i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović osigurao je mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

To je prvenstveno zahvaljujući činjenici da se dosadašnji član Predsjedništva BiH Željko Komšić nakon dva uzastopna mandata u skladu sa Ustavom BiH nije mogao ponovno kandidovati. Komšić, koji je i predsjednik Demokratske fronte bio je kandidat te stranke za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a iz njegove izborne jedinice, 3 iz bh. entiteta FBiH DF je osvojio dva direktna mandata.

Stranka čiji je Čović predsjednik, HDZ BiH osvojio je na ovogodišnjim općim izborima 13.024 glasa ili 11,62 posto u odnosu na prije četiri godine. Naime, HDZ BiH je osvojio na općim izborima 2010. godine 112.115 glasova naspram sadašnjih 99.091 koliko je dobio prema posljednjim podacima CIK-a BiH.

Iako je druga stranaka na razini BiH SBB je u ukupnom zbiru glasova na ovogodišnjim izborima prema posljednjim podacima dobio 3.422 glasa ili 2,76 posto manje nego prije četiri godine. Naime, SBB je osvojio 120.692 naspram 124.114 glasova od prije četiri godine.

SBB je uspio da smanji razliku u glasovima koja je samo dan ranije, u ponedjeljak bila 19.382 glasa ili 15,6 posto manje nego prije četiri godine. U ponedjeljak je SBB prema podacima CIK-a imao 104.732 glasa.

Najveći gubitnik ovogodišnjih općih izbora je SDP koji je ostao bez više od dvije trećine biračkog tijela u odnosu na prije četiri godine, izgubio na razini BiH čak 187.464 ili 70,48 posto glasova. Na općim izborima SDP je sa osvojenih 266.023 glasa bio vodeća politička partija da bi na ovogodišnjim prema dosadašnjim podacima spao na svega 78.559 glasova.

Glasove SDP-a ponajviše je preuzela Demokratska fronta koja je osigurala 125.611 glasova ili 15,23 posto ukupnog biračkog tijela za Predstavnički dom Paralemntarne skupštine BiH iz bh. entiteta FBiH.

Ponovljena borba u RS-u
Iako je osvojio 52.533 glasa ili 19,5 posto manje nego na općim izborima prije četiri godine SNSD je i dalje vodeća politička stranka iz bh. entiteta RS u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sa osvojenih 216.476 glasova. Prije četiri godine imao je 269.009 glasova.

SDS kao najjača opoziciona stranka na ovogodišnjim općim izborima povećala je broj osvojenih glasova za 46.550 ili 33,78 posto. Naime, SDS je osvojio u bh. entitetu RS za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 184.394 glasa, dok je to prije četiri godine bilo 137.844 glasa.

Istovremeno kandidat Saveza za promjene, predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, iza kojeg stoje dvije najveće opozicione stranke SDS i NDP vodi u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH sa svega 1.606 glasova razlike u odnosu na kandidatkinju Koalicije SNSD-DNS-SP i aktuelne premijerke RS-a Željke Cvijanović.

Naime, Ivanić prema preliminarnim podacima ima 283.249 posto glasova, a Cvijanović 281.643 glasa.

Zbog male razlike u broju glasova budućeg srpskog člana Predsjedništva BiH mogli bi presuditi glasovi Bošnjaka koji su glasali na biralištima u odsustvu (raseljene osobe) i inostranstva, koji su glasali putem pošte, te putem mobilnih timova.

Ovim se ponovila situacija sa općih izbora prije četiri godine kada se također, vodila utrka upravo između Ivanića kao kandidata opozicije i odlazećeg člana Predsjedništva i kandidata SNSD-a Nebojše Radmanovića. Radmanović je tada pobijedio Ivanića sa minimalnom razlikom od svega 9.678 glasova. Radmanović se inače, zbog ustavnog ograničenja, nakon dva uzastopna mandata nije više mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH iz srpskog naroda.

Interesantno je da je Ivanić na ovim izborima u odnosu na one od prije četiri godine osvojio 2.702 glasa ili 0,95 posto više. Istovremeno kandidatkinja Koalicije SNSD-DNS-SP Željka Cvijanović je dobila 13.896 ili 4,7 posto glasova manje u odnosu na Nebojšu Radmanovića prije četiri godine.

Protesti u nekoliko kantona u bh. entitetu FBiH iz februara 2014. godine nisu oslabili SDA, već je ojačali, a birači su odlučili kazniti SDP koji nije dovoljno vodio računa o interesima građana prvenstveno u ekonomsko-socijalnoj oblasti, a prvenstveno zapošljavanju, kao i osiguravanju ambijenta za veće strane investicije koje su u periodu vlasti te partije pale na najnižu razinu.

Tako je SDA i u bh. entitetu FBiH sa osvojenih 226.125 glasova vodeća stranka. SDA je tako osvojila 3,31 posto glasova više nego na općim izborima prije četiri godine u bh. entitetu FBiH. SDA je naime, vodeća stranka u devet od ukupno 12 izbornih jedinica za Predstavnički dom Parlamenta FBiH.

Ovaj izborni rezultat SDA omogućava joj da kao najjača politička stranka ponudi kandidata i za premijera FBiH.

Istovremeno, SDP je u tom entitetu ostao bez čak 168.047 ili 66,95 posto glasova u odnosu na prije četiri godine. Naime, tada je SDP imao 251.053 glasa, da bi sada osvojio svega 83.006. Glasove SDP-a preuzela je Demokratska fronta Željka Komšića koja je dobila u FBiH 105.044 glasa.

Iako ponovno vodi u utrci za predsjednika bh. entiteta RS Milorad Dodik ima prednost od svega 9.263 glasa u odnosu na kandidata Saveza za promjene i potpredsjednika SDS-a Ognjena Tadića. Dodik je osvojio 273.118 glasova, a Tadić 263.855 glasova.

Kada je u pitanju utrka za Narodnu skupštinu RS SNSD je vodeća stranka u šest od devet izbornih jedinica, dok koalcija predvođena SDS-om ima većinu u tri izborne jedinice.

Brža uspostava vlasti
SDA je vodeća i u šest od ukupno deset kantona u bh. entitetu FBiH: Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom i Sarajevskom kantonu. Interesanto je da je SDA preuzela vodeću ulogu od SDP u čak tri veoma važna kantona - Sarajevskom, Zeničko-dobojskom i Tuzlanskom.

Koalicija predvođena HDZ-om vodi u četiri kantona: Posavskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu 10 (Livanjskom).

Rezultati općih izbora pokazuju da je za očekivati da će vlast u Bosni i Hercegovini biti formirana znatno prije nego je to bilo nakon onih prije četiri godine kada se na uspostavu Vijeća ministara BiH čekalo čak 16 mjeseci.

Razlog je bilo kočenje HDZ-a BiH, uz pomoć SNSD-a, koji je osporavao izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a prvenstveno izbor Vlade FBiH koju je SDP uspostavio sa manjinskih strankama - HSP-om i NSRB-om.

U skladu sa ustavnim rokovima konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH treba se završiti najkasnije u roku od 30 dana nakon što Centralna izborna komisija BiH saopći konačne rezultate općih izbora u BiH što bi se trebalo desiti najkasnije do 11. novembra.

Ostale vijestiArhiva