Doktor Giuseppe Etiope iz italijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju, sa sjedištem u Rimu, u intervjuu koji je objavio ugledni britanski list „The Economist" tvrdi da u Bosni i Hercegovini postoje rezerve plina, abiotičkog metana, koje bi mogle imati potencijal u smislu ekonomske isplativosti, piše „Dnevni avaz".

Etiope je svjetski ekspert i jedan od pionira istraživanja ovog plina, čije je prisustvo u velikim količinama zabilježeno i na Marsu.

Da se radi o ozbiljnim naučnim, ali i potencijalno ekonomskim tezama, posebno u vrijeme energetske krize u kojoj plin postaje vrijedan resurs, potvrđuje da je ugledni „The Economist" objavio tekst o tome.

Etiope je pojasnio zbog čega smatra da je BiH bogata ovim energentom.

"U intervjuu za „The Economist" spomenuo sam Bosnu kao jednu od zemalja koje bi mogle imati izvore abiotičkog metana. Ovo je navedeno s obzirom na to da je zabilježeno prisustvo izvora hiperalkalne vode. Zapravo, Bosna ima nešto hiperalkalne vode u Kulašima kod Prnjavora, čime su se bavili i neki američki naučnici" - kaže dr. Etiope u izjavi za "Dnevni avaz".

Etiope je kazao i to da sada ne može sa sigurnošću tvrditi koje su to količine metana i koliko bi one ekonomski bile isplative, ali da vrijedi istraživanje pokrenuti.

"Prvo trebamo istražiti koncentraciju plina u vodi, istražiti izvore i vidjeti ima li plinskih flukseva iz zemlje, a na čije prisustvo mogu ukazivati mjehurići" - istakao je Etiope i dodao da bi o ovim pitanjima volio sarađivati sa bh. stručnjacima.

Profesor Edin Delić s Rudarsko-geološkog fakulteta iz Tuzle ne isključuje mogućnost korištenja metana u ekonomske svrhe i pojašnjava šta je, zapravo, ovaj staklenički plin.

"Metan je pratilac uglja koji se kopa na ovim područjima, kao prirodni gas koji se generiše tokom karbonifikacije organske mase u ugallj. Metan je neželjeni pratilac rudarskih radova i uzročnik velikog broja stradalih u rudnicima. Rudari u BiH bore se s metanom u podzemnim rudnicima od prvih dana podzemnog otkopavanja, a naročito je ozbiljna situacija s ovim gasom u srednjobosanskom bazenu. Po količini izdvojenog metana, ubjedljivo vodi zenička jama Raspotočje. Kada je u pitanju metan iz uglja, izvjesno je da bi metan iz te jame mogao biti ekonomski isplativ, ali ne za neke veće potrebe, već kao kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne energije" - pojasnio je prof. Delić.

Metan kao „zemni plin" u BiH je, također, resurs koji treba istraživati i koji se usko vezuje uz nalazišta nafte. Prof. Delić slaže se s mišljenjem svog italijanskog kolege da prisustvo metana ne znači da se smije proizvoljno govoriti o njegovim količinama.

"Sve dok se ne obave prethodna istraživanja i ne naprave prve bušotine, ne znamo možemo li govoriti o vreloj vodi, nafti ili gasu. Ako se isključi topla voda, ostaje dilema radi li se o nafti ili gasu, te se ovakva ležišta obično zovu ležišta ugljovodonika, što uključuje i naftu i plin. Osim toga, kada se nađe ležište nafte, ono je u gornjem dijelu ispunjeno plinom, a poznato je da su na prostorima sjeveroistočne Bosne rađena ispitivanja o prisustvu nafte. Bez istraživanja i geofizičkih ispitivanja, bilo bi površno i neozbiljno govoriti o količinama, ali svakako da imamo mogućnosti i potencijala" - pojasnio je prof. Delić.

Ostale vijestiArhiva