Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u BiH, žene čine 51,6 odsto populacije, a u strukturi zaposlenih ženska radna snaga učestvuje sa tek 37 odsto.
Pokazuju to podaci ankete o radnoj snazi koju je sprovela Agencija za statistiku BiH na uzorku od 10.000 domaćinstava širom zemlje.
Podaci iste ankete govore i da žene predstavljaju najbrojniji dio neaktivne populacije sa visokih 61,3 odsto.
"Tražim posao već godinama, ekonomista sam po struci, međutim ili odradim nešto honorarno ili ponekad u nekoj trgovini na kraće vrijeme. Kada konkurišem za posao, bilo je i pitanja da li sam udata, koliko djece imam i slično, pa poslije taj posao dobije muškarac", kazala nam je jedna četrdesetogodišnja Banjalučanka.
Iz udruženja za zaštitu prava žena poručuju da žene često i ne traže radno mjesto, jer su obeshrabrene pa se i rijetko javljaju na biroe za zapošljavanje.
"Činjenica je da je generalno teško doći do zaposlenja u BiH, a pogotovo populaciji iznad 50 godina, među kojima je ponajviše žena koje su izgubile svaku nadu u zaposlenje i više se i ne javljaju nadležnim službama za zapošljavanje", kazala je Azra Hasanbegović, direktorica Udruženja "Žena BiH" iz Mostara.
Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" iz Banjaluke, naglasila je da javne politike ne štite dovoljno žene niti unapređuju njihovu konkurentnost na tržištu rada.
"Poslodavci favorizuju mušku radnu snagu, dok se žene najčešće zapošljavaju, kada je riječ o javnom sektoru, u pravosuđu i administraciji, dok ih kod privatnih poslodavaca najviše radi u prerađivačkoj i tzv. lakoj industriji", rekla je Petrićeva.
Dodaje da nije rijedak slučaj da poslodavci pri zapošljavanju postavljaju neugodna pitanja budućim radnicama, kao i da se ne cijeni biološko uloga žene u društvu i njena funkcija brige o potomstvu.
"Nesavjesni poslodavci ženama postavljaju pitanja o bračnom statusu i planiranju potomstva, da bi izbjegli plaćanje porodiljskog odsustva, izbjegavaju da ih angažuju jer im je isplativije zaposliti muškarce, što direktno utiče na postotak zaposlenih žena", istakla je Petrićeva.
Snežana Šešlija iz Doboja, predsjednica Udruženja građana "Tolerancijom protiv različitosti" (ToPeeR), rekla nam je da veliki broj žena radi na crno te da poslodavci masovno vode računa da ne zapošljavaju potencijalne porodilje.
"Zbog tradicionalnih odnosa u našem društvu nismo svjesni jednakosti muškaraca i žena, a ima i rijetkih slučajeva da porodice ili muževi ne dozvoljavaju ženama da rade", kazala je naša sagovornica.
Sprovedena anketa pokazuje i da u kategoriji nezaposlenih najviše ima žena između 25 i 50 godina, kao i da je najveći broj njih preko 50 godina starosti neaktivno u traženju zaposlenja.

Ostale vijestiArhiva