Direktor Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča Janez Kopač upozorio je danas da Bosna i Hercegovina znatno zaostaje u ispunjavanju međunarodnih obaveza u energetskom sektoru, te pozvao nadležne vlasti u BiH da se intenzivnije uključe u aktivnosti reguliranja ove oblasti na državnom nivou.

Kopač je u Sarajevu bh. parlamentarcima - članovima Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma i Komisije za vanjsku trgovinsku politiku, carine, saobraćaj i komunikacije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) predstavio aktuelne aktivnosti Energetske zajednice s fokusom na implementaciju ugovornih obaveza koje je BiH preuzela kao zemlja-članica ove zajednice.

''BiH ne zaostaje samo u odnosu na ispunjavanje međunarodnih obaveza, nego i u odnosu i na sve druge zemlje u regionu, koje su odmakle u reformama koje se tiču energetskog sektora'' - istaknuo je Kopač u izjavi za medije, ocijenivši da je najveći problem u BiH u sektoru gasa.

Upozorio je da BiH još nema zakona o gasu na državnom nivou, te da preuzimanje direktiva i standarda Evropske unije (EU) na području energetike podrazumjeva uspostavu jedne agencije za naftne rezerve na nivou BiH, jednog regulatora za tržište električne energije (što već postoji), kao i za sektor gasa, te donošenje jednog akcionog plana za obnovljive izvore energije i akcionog plana energetsku efikasnost na nivou BiH.

Ocijenio je da je u vezi s tim neophodno pristupiti odgovarajućim reformama na dobrobit građana BiH.

Dodao je da bh. entiteti imaju relativno dobre akcione planove, te da ih je neophodno sintetizirati na nivou BiH, navodeći da nema političke volje da se te stvari urede na način koji podrazumjeva članstvo u Energetskoj zajednici, "koja je "predsoblje" za pristupne pregovore odnosno otvaranje poglavlja o energetskom sektoru s EU-om".

Odgovarajući na novinarske upite u vezi s različitim aspektima i strateškim pravcima u sklopu energetskog sektora, Kopač je kazao da bi se, uz uvjet reguliranja ove oblasti na državnom nivou BiH, mogla dobiti i EU sredstva za te svrhe, a kao primjer naveo je mogućnost dobijanja sredstava za izgradnju gasovoda od Bosanskog Broda do Zenice.

Na upit o benefitima koje bi BiH imala, ukoliko bi područje gasa regulirala na državnom nivou, te o "pričama" o tzv. "južnom toku", direktor Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča, kazao je da je svako razmišljanje o južnom toku potpuna iluzija i samozavaravanje.

Po njegovim riječima, usvajanje regulative na državnom nivou za područje gasa ishodilo bi brojnim prednostima za potrošače, uključujući i tzv. mogući "pristup treće strane", odnosno uspostavljanje konkurencije te uvođenje drugih dobavljača, a što bi najvjerovatnije rezultiralo smanjenjem cijene gasa, budući da BiH plaća najveću cijenu gasa na području Evrope.

Kopač navodi da za to nije kriv samo ruski "Gazprom" s relativno visokim cijenama, nego da je to uzrokovano i plaćanjem transportnog puta kroz Mađarsku.

Predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PSBiH Momčilo Novaković novinarima je kazao da se radi o redovnoj godišnjoj prezentaciji aktivnosti realiziranih u sklopu Energetske zajednice, podsjećajući da je BiH njena članica te da Sekretarijat ove zajednice pruža pravnu i tehničku pomoć BiH.

Dodao je da ta prezentacija pokazuje šta još nije urađeno i šta BiH čeka u narednom periodu, uz ocjenu da postoje oblasti u kojima je naša zemlja ostvarila napredak, ali se suglasio s Kopačem da u gasnom sektoru nije ostvaren neophodni napredak.

''Realno je očekivati da se u ovoj oblasti napravi značajniji napredak, ukoliko se ispoštuje sve ono što su bh. lideri potpisali (Izjava Predsjedništva BiH)'' - smatra Novaković.

Kao potpisnica Ugovora o energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina se obavezala da će, primjenom glavnih zakona EU o energiji u određenom roku, razviti odgovarajući regulatorni okvir i liberalizirati svoja energetska tržišta.

Energetska zajednica je međunarodna organizacija koja se bavi energetskom politikom, a osnovana je ugovorom koji utemeljuje Energetsku zajednicu.

Ugovor je stupio na snagu 2006. godine. Potpisnici su Evropska unija i osam ugovornih strana iz jugoistočne Evrope i regije Crnog mora - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Srbija i Ukrajina. Gruzija, Armenija, Norveška i Turska učestvuju kao posmatrači.

Misija Energetske zajednice je da proširi unutrašnje energetsko tržište EU na jugoistočnu Evropu, pa i šire, na temelju pravno obavezujućeg okvira.

Ostale vijestiArhiva