Rudnik mrkog uglja Breza posluje s velikim gubicima, a izvještaj nezavisnog revizora pokazao je alarmatno stanje u ovom rudniku, piše novinska agencija Patria.
Revizroski izvještaj urađen je s 15. aprilom 2015. godine i dostavljen je vlasniku „Elektroprovredi“, a u njemu je izraženo mišljenje s rezervom.
Bez daljnjeg izražavanja mišljenja s rezervom, skrećemo pažnju da tekuće obaveze premašuju tekuću imovinu društva za 69 miliona i 437 hiljada KM. Te okolnosti, uz ostala pitanja ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja stvara značajnu sumnju u sposobnost društva na nastavi s vremenski neograničenim poslovanjem – navodi se u revozorskom izvještaju.
Kakao saznaje Patria za ovakvo katastrofalno stanje rudari su već duže upozoravali, a za sve krive direktora Suada Čosića, koji kako sazanaje NAP je voljan ostati na direktorskoj poziciji, pa se pokušvaa približiti Demokratskoj fronti (DF).
- Za dvije i po godine došlo se do gubitka od 41 miliona. Bivši direktor rudnika Ćamil Zaimović ostavio je suficita od preko dva miliona KM. Sve je bilo plaćeno, dobavljači, rudari...ali eto sada se pitamo šta će biti dalje – kaže naš izvor.
Samo prema dobavljačima rudnik je dužan 12 miliona, te je usljedilo i novo zaduženje kod banaka. Inače, u mandatu Čosića desila se i podzemna nesreća u Rudniku „Breza“, u kojoj je 6. maja 2012. stradao Sakib Tatarević, otac troje djece, a kako je istražio BIRN mogla se izbjeći nesreća da su zakonom propisani organi nadzora bili na licu mjesta da primijete požar koji je danima tinjao.
Dokumentacija pokazuje da su instrumenti za mjerenje nivoa otrovnih gasova pokazali prisustvo ugljen-monoksida u jami „Sretno“, Rudnika „Breza“, tri dana prije Tatarevićeve smrti. Ovo je trebalo ukazati na mogućnost pojave plamena.
Nesreća se dogodila za vikend, a po riječima direktora Čosića „nesreća se možda ne bi desila da nije bio vikend, vikendom nema nadzora“. Ovakva izjava naljutila je rudare, pa su već tada tražili njegovu smjenu.
Tada niko od nadležnih nije reagirao, a sada kada je rudnik pred stečajem očekuju se prve reakcije Elektroprivrede. Važno je spomenuti i da revizori nisu bili u mogućnosti pribaviti dostatne i primjene revizijske dokaze za osiguranje osnove za revizijsko mišljenje.
- Da smo bili u mogućnosti pribaviti te dokaze postoji mogućnost da bi identificiralu dodatna pitanja – navode revizori.

Ostale vijestiArhiva