Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, kazao je kako ne misli da će biti jedini kandidat za predsjednika SDA na predstojećem kongresu te stranke krajem maja, koji će biti i izborni, kao i da su odnosi između zemalja regije u usponu, te da eventualna izgradnja Pelješkog mosta, koju planira susjedna Hrvatska, ne smije ugroziti pravo BiH na pristup otvorenom moru.
“Ne mislim da sam jedini kandidat za predsjednika SDA, naravno. Stranka demokratske akcije ove godine obilježava 25. godišnjicu, dakle postoji četvrtinu vijeka, i ne samo da postoji nego se i veoma aktivno bori za vrlo važna pitanja za narod i državu, i ona je, naravno, iznjedrila desetine potencijalnih lidera i predsjednika stranke. Sasvim sigurno nisam jedini, ona raspolaže sa nizom potencijalnih, dobrih predsjednika”, rekao je Izetbegović u intervjuu za Anadolu Agency (AA).
Stranka demokratske akcije, prema njegovim riječima, definitivno je stranka koja dopušta pravu, realnu utrku snažnih rivala.
“Imali smo takav kongres prije šest godina. Ja mislim da je to jedini pravi put da postignete kvalitet sa svim rizicima koje to nosi. Govorilo se da bi takva stvar u SDA mogla dovesti do podjela, pa nije, jer je SDA nakon toga svega danas jača nego što je ikad bila”, dodao je.
- Cilj SDA je jaka i dobro uređena BiH -
Komentarišući trend jednog kandidata za predsjednika na kongresima nekih drugih stranaka u BiH, Izetbegović je rekao kako ne smatra dobrim putem nazivati stranke po jednom čovjeku ili imati samo jednog kandidata, odnosno nemati konkurencije.
“Može to dati neki rezultat, unutarnju koheziju u stranci, jednog snažnog lidera na jedan kraći period, ali mislim da prije ili kasnije sve stranke treba da otvore mogućnost mladim liderima, novim liderima, kritici, alternativama, ponudama drugačijih projekata, drugačijih programa i to od strane snažnih i markantnih rivala”, rekao je.
Glavni zadatak Stranke demokratske akcije nakon kongresa biće obnoviti ekonomiju, koju je Izetbegović pozicionirao na prva tri mjesta liste prioriteta.
“Jačanje države Bosne i Hercegovine koja će omogućiti realnom sektoru bujanje, ostvarivanje novih zapošljavanja. Mislim da u slijedećih deset godina moramo minimalno proizvesti novih 100 hiljada radnih mjesta, kako bismo stabilizirali budžete, kako bismo servisirali sve one potrebe koje ova država ima, a bez jedne jake, sve bolje uređene države to neće biti moguće.
Dobra, umanjena administracija, agencije koje garantiraju ravnopravan pristup svemu onome što Bosna i Hercegovina nudi inostranim i domaćim investitorima, dakle ravnopravnost građana, sigurnost, stabilnost. To je put da ostvarimo atmosferu i ambijent koji privlači investicije u BiH”, pojasnio e Izetbegović.
- BiH ima dva velika problema -
Građani Bosne i Hercegovine imaju dva velika problema. Prvi je, prema mišljenju Izetbegovića, nedavni rat i sve ono što je rat proizveo.
“Devastacija zemlje, devastacija unutaretničkih odnosa u Bosni I Hercegovini, Dejtonski mirovni sporazum, koji je ishodio jednim odveć kompleksnim državnim sistemom koji nudi odveć mogućnosti blokada, a to su sve relikti rata.
Između ostalog, BiH ima deset posto ljudi o kojima mora da skrbi, to su porodice onih koji su poginuli i oni koji su teško ranjeni u ovom ratu i mi redovito trošimo trećine budžeta na pomoć žrtvama rata. To je jedan problem koji mi s vremenom, postupno, polako, ali sigurno prevazilazimo.
Drugi, koji se množi sa ovim prethodnim problemom, ne sabira se nego se multiplicira, je to što je Bosna i Hercegovina, kao i čitava bivša zajednica Jugoslavija, bila dio komunističkog režima, koji je u mnogo čemu bio vještački i koji je u mnogo čemu usporio reflekse ljudi tako da kad to dvoje saberete, dakle tu tranziciju koju je zatim još zakomplikovala agresija na Bosnu i Hercegovinu i koja je kreirala ovakav sistem kakav imamo danas i atmosferu, onda su to dva problema koja se ne mogu brzo prevazići”, rekao je.
Izetbegović je u razgovoru za Anadolu Agency najavio donošenje precizne agende u vezi sa Zajedničkom izjavom o evropskom putu Bosne i Hercegovine.
“Ovih dana imamo ozbiljne sastanke u vezi s tim političkih lidera i premijera na državnom i entitetskom nivou. Ove sedmice ćemo donijeti i neke odluke u tom smislu, tako da očekujem da ćemo veoma brzo imati jednu prezicnu, široku agendu baziranu na Izjavi Predsjedništva BiH”, pojasnio je Izebegović.
Dolazak “šengenske” granice na najdužu granicu Bosne i Hercegovine, onu sa susjednom Hrvatskom, prema riječima Izetbegovića neće ništa osobito promijeniti.
“Imamo bezvizni režim. Mi smo samo prije dvije godine izgubili ono što smo imali sa Hrvatskom kao najznačajnijim partnerom u razmjeni roba, ali to je bilo prije dvije godine. Izgubili smo pogodnosti izvoza ka Hrvatskoj.
Ne mislim da će se išta bitno promjeniti, bitno pogoršati u vezi sa kretanjem ljudi i roba iz Bosne i Hercegovine, bez obzira na to da li Hrvatska ušla u 'šengenski' režim za dvije ili pet godina, uostalom ta 'schengenska' granica nas je dočekivala i dočekuje nas sad nekih 150 kilometara dalje. To će biti otprilike to isto”, dodao je.
- Pelješki most ne smije ugroziti pristup BiH otvorenom moru -
Govoreći o odnosima sa susjednom zemljom, Izetbegović je naglasio kako Hrvatska ima pravo spojiti vlastiti teritorij izgradnjom Pelješkog mosta, tunelom ili na neki treći način, ali da istovremeno ne smije ugroziti pravo Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru.
“Ne znam da li će zaista krenuti u izgradnju mosta, jer dosad smo imali u par navrata najavu da od te godine počinje izgradnja mosta, pa nije počela, ali ono što je bitno naglasiti je jedan sasvim jasan i utemeljen stav naše strane od kojeg mi nećemo odustati; da Hrvatska naravno ima pravo spojiti vlastiti teritorij i niko joj ne može kazati na kakav će način to uraditi - da li mostom, tunelom ili na neki treći način - u isto vrijeme ne smije ugroziti pravo Bosne i Hercegovine na pristup otvorenom moru u skladu sa konvencijom Ujedinjenih nacija o pravu na more.
Bosna i Hercegovina mora imati koridor i taj koridor mora biti dovoljno širok, dakle tehnički uslovi koji se odnose na izgradnju samog mosta, njegova visina, raspon stubova, moraju dopsutiti kad–tad u budućnosti izgradnju luke na Kleku, pored Neuma, o kojoj će Bosna i Hercegovina odlučivati.
Hrvatska ne smije zatvoriti pristup takvoj nekoj budućoj luci sa nekim tehničkim elementima mosta koji to ne bi dopustili”, kazao je Izetbegović.
Predsjedništvo BiH, kako je kazao, radi na rješavanju pitanja odnosa BiH i Kosova, odnosno na koracima koji bi značili olakšavanje putovanja građana BiH na Kosovo i Kosovara u BiH.
- BiH samo konsenzusom može priznati Kosovo -
“Radimo stalno na tome i tu očekujemo nešto elastičniji pristup i više razumijevanja od kosovske strane. Bosna i Hercegovina jedino konsenzusom može priznati Kosovo, ja lično bih to uradio sutra. Bez, da tako kažem, srpske strane, bez njihove saglasnosti i volje da se definitivno učini taj iskorak, do priznanja ne može doći.
To je tako u Bosni i Hercegovini, tako je to riješeno našim Ustavom. Srbi u Bosni i Hercegovini će vjerovatno koordinirati i pratiti ono što radi Srbija i mislim da će se nastaviti ovaj trend, proces normalizacije tih odnosa, bolje komunikacije, a u perspektivi, vidjet ćemo, nadam se da će doći do priznanja Kosova”, rekao je član Predsjedništva BiH.
Prema njegovom mišljenju, odnosi u regiji su sve bolji i u usponu u odnosu na čitavo okruženje, na sve zemlje u regionu s kojima Bosna i Hercegovina graniči i taj tren se nastavlja. Vjeruje da će odnosi u regiji biti sve bolji.
- Erdoganova posjeta kruna dobrih odnosa -
Izetbegović je odnose Bosne i Hercegovine i Turske, čiji će predsjednik Recep Tayyip Erdogan, tokom maja posjetiti Sarajevo, ocijenio veoma dobrim.
“Odnosi su jako dobri, ali mislim da će ta posjeta biti, tako da kažem, kruna jako dobrih odnosa, koji se stalno nadopunjavaju kroz posljednju deceniju. Mi ćemo staviti akcenat na ekonomske odnose, jer politički su zaista izvanredni, imamo jako dobre kulturne, turističke i ostale relacije sa Turskom", rekao je Izetbegović.
U fokusu razgovora sa Erdoganom bit će investiranje jakih turskih privatnih firmi u Bosnu i Hercegovinu i konzumiranje roba iz Bosne i Hercegovine na turskom tržištu.
"Mi u ovom času imamo određene značajne kvote koje se mogu pojačavati na obostranu korist. Otvoriti dodatno tursko tržište za bosanske robe, investirati od strane Turaka u Bosnu i Hercegovinu, jer Bosna i Hercegovina, između ostalog, je situirana u srcu Evrope, ima jako povoljne zakone, neki kažu da je Bosna I Hercegovina tako dobro riješila stvari sa taksama da je u nekim segmentima poreski raj za investitore.
Bosna i Hercegovina pola poljoprivrednog zemljišta koje je nezagađeno, čisto, ne koristi. Ima skoro 50 hiljada kilometara brzih i čistih rijeka gdje se itekako može razviti uzgoj ribe, možemo graditi energestke objekte, imamo ugalj, imamo drvo, imamo neispitane raznovrsne rude i minerale u Bosni i Hercegovini, imamo obrazovanu radnu snagu.
Bosna i Hercegovina, zaista, tek ide ka svom razvoju i bilo bi dobro da upravo u ovom času turski biznismeni, kada je to još uvijek sve jako povoljno, investiraju u ovu zemlju”, rekao je Izetbegović.
Smotra poslovnih ljudi iz regije i svijeta u Sarajevu, Sarajevo Business Forum, se etablirao u jedan ozbiljan biznis forum koji redovito privuče jake investitore, napomenuo je Izetbegović.
“Ovaj put će u ponudi imati još neke dodatne stvari i ja pozivam investitore da dođu, mislim da je sada pravi čas da se investira u Bosnu i Hercegovinu kada je sve to još uvijek jako isplativo, a mogućnosti su velike”, rekao je.

Ostale vijestiArhiva