MOSKVA – Ministri vanjskih poslova zemalja Europske unije produžili su sankcije protiv Rusije, uvedene zbog njezine destablizirajuće uloge u Ukrajini, do kraja siječnja sljedeće godine, zaključeno je na sastanku održanom u Luxembourgu.
Ove sankcije, koje pogađaju čitave sektore ruske ekonomije, banke, obranu i naftu, koji se ne mogu financirati na europskim tržištima, ističu krajem srpnja.
Do kraja siječnja 2016.
“Sankcije su produžene dok Rusija ne ispuni svoje obveze koje proističu iz sporazuma iz Minska”, precizirao je britanski ministar Philip Hammond.
Sporazum o primirju, potpisan u veljači u Minsku, predvidio je progresivne mjere do kraja godine, kako bi se okončali sukobi između proruskih separatista i Kijeva u kojim je za više od godinu dana bilo 6400 mrtvih.
Iako se primirje globalno poštuje, ovaj sporazum nije spriječio sporadične borbe i novo nasilje početkom lipnja. Sankcije su Europljani uveli prije 11 mjeseci Rusiji koju Kijev i Zapad optužuju da podržava separatističke borce na istoku Ukrajine opremajući ih oružjem, ali i šaljući trupe i vojne savjetnike.
Pojačane u rujnu 2014. godine, ove sankcije su doprinijele teškoćama ruske ekonomije, ali nisu promijenile stav predsjednika Vladimira Putina.
S druge strane, tajnik ruskog Nacionalnog vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev, izjavio je kako su SAD stajale iza državnog udara u Ukrajini, u što su uložile pet milijardi dolara.
SAD iza državnog udara
“Apsolutno je jasno da iza projekta destabilizacije u Ukrajini stoji pokušaj da se kreira instrument za dramatično slabljenje Rusije”, kazao je Petrušev te dodao: “Oni pokušavaju ispuniti taj zadatak držanjem europskih država na kratkoj uzici uvođenjem antiruskih sankcija i pristupima kojima se ignoriraju njihovi nacionalni interesi”.
Prema ruskom Vijeću sigurnosti, SAD su odlučile silom smijeniti bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
“To je bila politička greška. Da su čekali još malo, mogli bi postavljati ljude kakve žele legalnim sredstvima. Ali oni su, umjesto toga, pribjegli državnom udaru. Da nije bilo državnog udara, ne bi bilo događaja na Krimu i na istoku Ukrajine”, rekao je Patrušev, prenosi TASS.

Ostale vijestiArhiva