Austrijskom tržištu rada nedostaje osoblja za ugostiteljstvo, kao i pomoćna radna snaga, podaci su Servisa za zapošljavanje (AMS).
Znak je to i nada i za ovdašnje konobare i kuhare da bi možda uhljebljenje mogli naći u ovoj evropskoj zemlji.
U prvoj polovini ove godine, kako je precizirano, vlada potražnja za rad u ugostiteljstvu, odnosno za konobarima, kuharimaa i pomoćnicima u kuhinji, a velika je potražnja i za pomoćnom radnom snagom u oblasti održavanje higijene stambenih objekata, odnosno za radnicima za pakovanja robe, opštom pomoćnom radnom snagom i radnicima u skladištu, pišu Nezavisne novine.
Predsjednik Sindikata "Vida" Gotfrid Vinkler ocjenjuje da gastronomija ima probleme te smatra da su loši uslovi rada u odnosu na austrijske standarde, sa čim se ne slaže Privredna komora ove države.
"Sve dok su primanja u hotelijerstvu i gastronomiji natprosječno niska, odnosno oko osam eura po satu bruto primanja, a s druge strane pritisak natprosječno visok, ne treba da se čudimo nedostatku radne snage u turizmu", naglasio je on.
Od 1. maja zaposleni u hotelijerstvu i ugostiteljstvu Austrije imaju zakonski osigurana minimalna primanja u visini od 1.400 eura bruto mjesečno.
Predsjednik Udruženja ugostitelja RS Željko Tatić kaže da se zainteresovani za rad u Austriji, u oblasti ugostiteljstva, mogu javiti Udruženju.
"Nedavno smo poslali 20 ugostitelja na rad u Crnu Goru. Austrija će prvo objavljeni podatak tretirati kod sebe na tržištu rada, odnosno na birou, a ako ih ne bude dovoljno, naravno i dalje. Tako da, u tom slučaju, ugostitelj sređuje ili obezbjeđuje dokumente radniku", objašnjava Tatić.
Tvrdi da je prethodnih godina učinjeno mnogo na usavršavanju radne snage u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, poznavanju vina i hrane.
"Imali smo posjetu iz Hrvatske za izbor radnika iz RS na kruzerima. Najveći problem radnika u ugostiteljstvu na našim prostorima je plate od 450 do 500 KM i rad na crno", naglašava Tatić.
U Agenciji "Spektar" u Banjaluci kažu da uvijek postoje radnici koji traže posao u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, a zasad nemaju zahtjeva iz Austrije.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, oko 300 radnika, samo preko njih, godišnje napusti BiH u potrazi za sezonskim poslovima.
"Često se desi da radnicima bude produžen ugovor i nakon onog vremena koje je navedeno u oglasu. Takođe, zahvaljujući sporazumima o socijalnom osiguranju u većinu država u koje naši radnici odlaze, oni imaju pravo na novčane naknade ako ostanu bez posla, a u svakom slučaju poslodavac im mora obazbijediti osiguranje od povreda i zdravstveno osiguranje i to je nešto na čemu mi uvijek insistiramo", tvrde u Agenciji.
Hotelijeri i ugostitelji potrebni su i Njemačkoj.
Prilika je ovo, posebno za građane BiH koji posjeduju i državljanstvo Hrvatske ili Slovenije. U odlasku na rad ugostiteljskih radnika iz Slovenije i Hrvatske veoma često posreduje njemačko preduzeće "Job-Kreatien".

Ostale vijestiArhiva