Na ovogodišnjoj listi 500 najvećih kompanija u Srednjoj Evropi, koju je objavila konsultantsko-revizorska kompanija Deloitte, Bosna i Hercegovina ima četiri kompanije, što je za jednu više nego u prošloj godini.

Prihod od prodaje koji je u 2014. trebalo ostvariti za uvrštavanje na listu iznosio je 459 miliona eura.

Kompanije koje su se našle na listi su Optima grupa, koja se, ostvarivši 548,7 miliona eura prihoda od prodaje, plasirala na 398. mjesto Deloitteove liste.

Slijedi je ASA Prevent Group na 418. mjestu s ostvarenih 529 miliona prihoda od prodaje, Holdina, s ostvarenih 524,1 miliona na 427. te JP Elektroprivreda BiH na 470. mjestu s 481,9 miliona eura prihoda od prodaje.

Već deveti put zaredom Deloitte je proveo analizu najvećih kompanija iz 18 zemalja Srednje Evrope i Ukrajine (500 kompanija, 50 banaka i 50 osiguravajućih društava).

Sve kompanije uvrštene u 500 vodećih ostvarile su zajedno 682 milijarde eura prihoda, što je smanjenje od 1,8 posto u odnosu na lanjskih 712 milijardi eura.

Najniži zabilježeni godišnji prihod kompanija iz skupine 500 najvećih u regiji pao je za 2,7 posto na 459 miliona eura.

Niti ove godine nije bilo značajnih promjena pri vrhu ljestvice 500 najvećih kompanija Srednje Evrope, pa su prve tri pozicije ponovno zauzele dvije kompanije iz sektora energetike - poljski PKN Orlen i mađarski MOL - dok se na trećoj poziciji našla češka Škoda - navodi partnerica u Deloitteu Sabina Softić.

Navela je da su poljske kompanije nastavile dominirati Deloitteovom listom 500 najvećih te da sa 170 kompanija čine jednu trećinu ukupnog broja kompanija koje su se ove godine uvrstile na listu.

Na listu 500 najvećih kompanija u Srednjoj Evropi ove su se godine plasirale 43 kompanije iz Adria regije. Slovenija i dalje ima najviše predstavnika (20), iz regije na CE Top 500 listi. Za njom slijedi Hrvatska s 12 kompanija, dok je Srbija ove godine zabilježila pad broja plasiranih kompanija s lanjskih 10 na šest.

Za razliku od prošle godine, kada je imala tri predstavnika na listi, BiH ih ove godine ima četiri, a Makedonija jednog.

Tri najveće kompanije iz Adria regije ove su godine bile Agrokor grupa s ostvarenih 4,58 milijardi eura prihoda od prodaje, slovenska Petrol Grupa s 4,01 milijardi eura prihoda i INA koja je lani ostvarila 3,11 milijardi eura prihoda.

Za razliku od prethodnih godina kada su kompanije iz Bosne i Hercegovine koje su se plasirale na listu 500 najvećih dolazile iz sektora energetike i resursa (Optima grupa, Holdina i JP Elektroprivreda BiH), ove godine na listu se plasirala i ASA Prevent Group, kompanija iz sektora široke potrošnje i transporta.

Osim liste 500 najvećih kompanija, Deloitte je kreirao i rang-ljestvice 50 najvećih banaka te osiguravajućih društava.

Kao i prošle godine, vodeću poziciju je zauzela poljska PKO BP banka, s imovinom koja je u 2014. iznosila 58 milijardi eura. Niti jedna banka iz Bosne i Hercegovine nije se uspjela plasirati na listu 50 najvećih, dok je od banaka iz Adria regije najbolji plasman ostvarila Zagrebačka banka koja se kao i prošle godine pozicionirala na 12. mjestu - navodi viši menadžer u reviziji Mirza Bihorac.

Među osiguravateljima na listi i dalje prednjači poljski PZU, s ostvarenih četiri milijarde eura ukupne bruto zaračunate premije. Jednako kao i u slučaju banaka, niti jedan osiguravatelj iz Bosne i Hercegovine nije se uspio uvrstiti na Deloitteovu listu.

Petsto najvećih kompanija srednje Evrope u 2014. (koje su prikazane na ovogodišnjoj ljestvici top 500 kompanija) ostvarilo je niže prihode nego u 2013. godini.

Unatoč znatnim postotnim promjenama u razini prihoda, najveće tri kompanije zadržale su svoja mjesta na ljestvici, a od 10 najvećih kompanija osam ih je bilo među prvih 10 i prošle godine.

Na trenutnu sliku donekle utiču slabi rezultati kompanija iz sektora energije i resursa, koji i dalje trpi posljedice pada cijena nafte i ugljena, uz vidljiv pad prihoda od prodaje električne energije i plina usljed visokih prosječnih temperatura zabilježenih u 2014. godini.

Zapravo je gotovo 60 kompanija regije iz sektora energetike doživjelo pad prihoda, koji je, gledano na razini srednje vrijednosti sektora, pao za 3,3 posto.

Nasuprot tome, kompanije iz sektora proizvodnje ostvarile su stabilan rast od 3,1 posto, kao i one iz sektora potrošnje i prometa, kod kojih je rast iznosio 1,9 posto.

Uz to, srednja vrijednost prihoda svih 500 kompanija je u prvome tromjesečju 2015. godine porasla za 1,7 posto, mjereno u eurima, za razliku od pada od 3,1 posto zabilježenog u istom razdoblju lani.

Zastupljenost sektora potrošnje i prijevoza povećala se za četiri kompanije na njih ukupno 174, te je sektor daleko najzastupljeniji na rang-listi.

Prihodi građevinskog sektora su na razini srednje vrijednosti i, izraženo u eurima, porasli su za 4,9 posto.

Sektor znanosti života i zdravstva ostvario je na istom parametru godišnji rast od 2,0 posto.

Osim pada vrijednosti nacionalnih valuta u regiji, glavni faktor koji je uticao na ljestvicu bio je pad cijena energenata - navodi Sabina Softić te dodaje da se to negativno odrazilo na prihode mnogih društava iz sektora energije i resursa, koji je na rang-listi zastupljen sa 140 kompanija, saopćeno je iz Deloittea.

Ostale vijestiArhiva