Vijesti
Društvo i ekonomija
Osnivač i direktor HUB387
Edin Saračević: IT je najveća šansa za BiH!28.09.2015. 12:00
Izvor: avaz.ba
Osnivač i direktor HUB387 Edin Saračević rekao je u intervjuu za “Avaz” da HUB387, kao ekonomski model, postoji odavno i da nije nikakva novina. Navodi da ga možemo posmatrati kao Zlatarsku ili ulicu Sarači na Baščaršiji, gdje su okupljene zanatlije istog zanimanja.
Možete li objasniti šta je to HUB387 i čime se bavite?
- Prema najjednostavnijoj definiciji, to je okupljanje kompanija iz sektora informacionih tehnologija (IT) ili sličnih servisa pod jednim krovom. Razlog je unapređenje poslovanja u okviru te iste industrije.
Pisao i "Forbes"
O Vama je pisao i američki list "Forbes". Koje je najveće dostignuće do sada?
- Na neki način sva su bitna, ne bih izdvajao neka. Svaki od projekata formirao je novu poslovnu klimu i na neki način potakli su pozitivan momentum u posljednjoj godini. Moj najdraži projekt je, ipak, HUB387, i to kao koncept. Zbog činjenice da je IT sektor veoma potentan i otvoren za nove ideje, njegova popularizacija kao budućeg opredjeljenja za sve više mladih ljudi u BiH veoma je bitna. Imali smo veliku sreću da je upravo ovaj projekt prepoznala Ambasada Švedske, koja nam je mnogo pomogla, naročito sa projektom “Akademija 387”, koja je, u suštini, jedna neformalna edukativna platforma, koja pokušava da zatvori što je više nedostataka u znanju u okviru IT sektora. Istovremeno smo počeli i sa start-up projektima unutar NEST71, koji je osmišljen kao prostor za male kompanije ili individualce koji mogu unajmiti radni sto i s kolegama raditi i unapređivati poslovanje.
IT sektor jesigurno posao budućnosti, imamo li u BiH dobrih stručnjaka?
- Prema mome mišljenju, IT je najveća šansa da BiH preskoči u budućnost, da postane prepoznatljiva za visokokvalitetne servise u softverskoj industriji. Uvjeren sam da je to moguće i da već imamo prve rezultate. To je organski proces u BiH, koji se odvija bez ikakve pomoći vlasti i de facto nam treba samo jasan strateški okvir u kojem će se jasno definirati put razvoja. Želio bih istaknuti da mi sigurno imamo dobre IT stručnjake, koji već nude usluge velikim korporacijama i kompanijama na izbirljivom zapadnom tržištu.
Vjerovatno je projekt “Sarajevo Smart City” jedan od najpopularnijih?
- Kao prvo, htjeli smo uputiti lokalni IT sistem na trenutno najaktuelniji segment, koji je tek u povoju. Želimo da postanemo što relevantniji na svjetskoj sceni po pitanju servisa i usluga u ovoj oblasti. Kao drugo, naša vizija je bila napraviti Sarajevo kao vodeći pametni grad, koji će začeti i stvarati globalne solucije i koje će kasnije biti primijenjene u drugim gradovima u svijetu. Kao treće, htjeli smo poslati poruku gradskim strukturama da počnu da razmišljaju na taj način, pogotovo kada je u pitanju primjena novih pametnih solucija u oblasti saobraćaja, rasvjete, poljoprivrede, kućnih usluga, zagađenja zraka...
Kako napreduje projekt i kad će građani vidjeti prve rezultate?
- Počeli smo na proljeće 2015. tako da smo tek u inicijalnim projektnim zadacima. Pokušavamo da već u idućoj godini implementiramo neki od pet projekata na kojima radimo. Veoma bitan element u ovoj priči bit će i podrška gradskih vlasti, jer bez njih neće biti moguće implementirati ovaj projekt.
Nismo zakasnili
Je li BiH zakasnila da se priključi poslovanju u IT sektoru?
- Apsolutno niije Prvo zato što je IT sektor veoma specifičan i brzo se mijenja, dakle prvenstveno je neophodno napraviti sistem koji je sposoban da reagira na brze promjene. U širem regionu još nismo primijetili nekoga ko bi se isticao u ovom segmentu. Niko nije formirao ministarstvo za IT sektor, što znači da države u regionu još nisu ozbiljno shvatile ovu granu privrede.
Koji su osnovni problemi razvoja IT sektora u BiH i koje je rješenje?
- Najveći problem je nedostatak kadra i strateškog okvira za razvoj IT u BiH. Saznao sam da je intenzivni kamp “BitCamp”, koji je na neki način drugo udruženje kompanija iz oblasti IT u Sarajevu, koji su oni proveli u posljednjih šest mjeseci, rezultirao time da je 18 od 22 kandidata koja su se prijavila, a nisu imali neko predznanje ili, da bolje kažemo, nisu bili u IT biznisu, dobilo poslove nakon toga. To su ti neformalni pristupi prenošenju znanja. Trenutno imamo 75 posto polaznika naše “Akademije387”, koji ili napreduju ili dobivaju nove poslove.
Google razredi
- Konkretno, radimo na projektu s nekoliko osnovnih škola o uvođenju Google razreda u okviru škola. Prvi rezultati su nevjerovatno ohrabrujući. Taj inicijalni uspjeh na nivou jedne ili dvije škole trebao bi se pretvoriti u uspjeh na nivou BiH. Na sličan način želimo promovirati i korištenje online edukativnih programa u srednjim školama širom BiH.
Pametna kamera u centru Sarajeva
- Prvi projekt koji je na neki način već iskristaliziran, jeste postavljanje pametne kamere u centru grada. Kamera koja bi bila u direktnoj interakciji sa medijskim portalima, prepoznavala, slikala i objavljivala sva vozila koja prekorače dozvoljene brzine. Svi smo svjedoci bezumnog ponašanja vozača. Ta će kamera biti drugačija, imat će mnogo veći doseg i dijapazon. A cilj je smanjiti divljanje neodgovornih vozača.
Možete li objasniti šta je to HUB387 i čime se bavite?
- Prema najjednostavnijoj definiciji, to je okupljanje kompanija iz sektora informacionih tehnologija (IT) ili sličnih servisa pod jednim krovom. Razlog je unapređenje poslovanja u okviru te iste industrije.
Pisao i "Forbes"
O Vama je pisao i američki list "Forbes". Koje je najveće dostignuće do sada?
- Na neki način sva su bitna, ne bih izdvajao neka. Svaki od projekata formirao je novu poslovnu klimu i na neki način potakli su pozitivan momentum u posljednjoj godini. Moj najdraži projekt je, ipak, HUB387, i to kao koncept. Zbog činjenice da je IT sektor veoma potentan i otvoren za nove ideje, njegova popularizacija kao budućeg opredjeljenja za sve više mladih ljudi u BiH veoma je bitna. Imali smo veliku sreću da je upravo ovaj projekt prepoznala Ambasada Švedske, koja nam je mnogo pomogla, naročito sa projektom “Akademija 387”, koja je, u suštini, jedna neformalna edukativna platforma, koja pokušava da zatvori što je više nedostataka u znanju u okviru IT sektora. Istovremeno smo počeli i sa start-up projektima unutar NEST71, koji je osmišljen kao prostor za male kompanije ili individualce koji mogu unajmiti radni sto i s kolegama raditi i unapređivati poslovanje.
IT sektor jesigurno posao budućnosti, imamo li u BiH dobrih stručnjaka?
- Prema mome mišljenju, IT je najveća šansa da BiH preskoči u budućnost, da postane prepoznatljiva za visokokvalitetne servise u softverskoj industriji. Uvjeren sam da je to moguće i da već imamo prve rezultate. To je organski proces u BiH, koji se odvija bez ikakve pomoći vlasti i de facto nam treba samo jasan strateški okvir u kojem će se jasno definirati put razvoja. Želio bih istaknuti da mi sigurno imamo dobre IT stručnjake, koji već nude usluge velikim korporacijama i kompanijama na izbirljivom zapadnom tržištu.
Vjerovatno je projekt “Sarajevo Smart City” jedan od najpopularnijih?
- Kao prvo, htjeli smo uputiti lokalni IT sistem na trenutno najaktuelniji segment, koji je tek u povoju. Želimo da postanemo što relevantniji na svjetskoj sceni po pitanju servisa i usluga u ovoj oblasti. Kao drugo, naša vizija je bila napraviti Sarajevo kao vodeći pametni grad, koji će začeti i stvarati globalne solucije i koje će kasnije biti primijenjene u drugim gradovima u svijetu. Kao treće, htjeli smo poslati poruku gradskim strukturama da počnu da razmišljaju na taj način, pogotovo kada je u pitanju primjena novih pametnih solucija u oblasti saobraćaja, rasvjete, poljoprivrede, kućnih usluga, zagađenja zraka...
Kako napreduje projekt i kad će građani vidjeti prve rezultate?
- Počeli smo na proljeće 2015. tako da smo tek u inicijalnim projektnim zadacima. Pokušavamo da već u idućoj godini implementiramo neki od pet projekata na kojima radimo. Veoma bitan element u ovoj priči bit će i podrška gradskih vlasti, jer bez njih neće biti moguće implementirati ovaj projekt.
Nismo zakasnili
Je li BiH zakasnila da se priključi poslovanju u IT sektoru?
- Apsolutno niije Prvo zato što je IT sektor veoma specifičan i brzo se mijenja, dakle prvenstveno je neophodno napraviti sistem koji je sposoban da reagira na brze promjene. U širem regionu još nismo primijetili nekoga ko bi se isticao u ovom segmentu. Niko nije formirao ministarstvo za IT sektor, što znači da države u regionu još nisu ozbiljno shvatile ovu granu privrede.
Koji su osnovni problemi razvoja IT sektora u BiH i koje je rješenje?
- Najveći problem je nedostatak kadra i strateškog okvira za razvoj IT u BiH. Saznao sam da je intenzivni kamp “BitCamp”, koji je na neki način drugo udruženje kompanija iz oblasti IT u Sarajevu, koji su oni proveli u posljednjih šest mjeseci, rezultirao time da je 18 od 22 kandidata koja su se prijavila, a nisu imali neko predznanje ili, da bolje kažemo, nisu bili u IT biznisu, dobilo poslove nakon toga. To su ti neformalni pristupi prenošenju znanja. Trenutno imamo 75 posto polaznika naše “Akademije387”, koji ili napreduju ili dobivaju nove poslove.
Google razredi
- Konkretno, radimo na projektu s nekoliko osnovnih škola o uvođenju Google razreda u okviru škola. Prvi rezultati su nevjerovatno ohrabrujući. Taj inicijalni uspjeh na nivou jedne ili dvije škole trebao bi se pretvoriti u uspjeh na nivou BiH. Na sličan način želimo promovirati i korištenje online edukativnih programa u srednjim školama širom BiH.
Pametna kamera u centru Sarajeva
- Prvi projekt koji je na neki način već iskristaliziran, jeste postavljanje pametne kamere u centru grada. Kamera koja bi bila u direktnoj interakciji sa medijskim portalima, prepoznavala, slikala i objavljivala sva vozila koja prekorače dozvoljene brzine. Svi smo svjedoci bezumnog ponašanja vozača. Ta će kamera biti drugačija, imat će mnogo veći doseg i dijapazon. A cilj je smanjiti divljanje neodgovornih vozača.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Centralna banka BiH: Neometano izvršavati…
- 17/05 Počeo Ekonomski forum BiH 2021: Fokus je…
- 22/03 RS: Prosječna plata nakon oporezivanja u…
- 06/02 U FBiH pad željezničkog prometa za čak 81,5…
- 04/12 Provaljeno u stan člana VSTS Monike Mijić
- 10/11 Javni prihodi u FBiH za deset mjeseci ove…
- 07/10 Na području Banjaluke postavljaju nove radare
- 25/09 U 2019. godini direktne strane investicije…
- 31/07 Košarac: Konkretnim mjerama zaštititi domaću…
- 27/07 Od početka pandemije bez posla u KS ostalo…
- 23/07 BiH još nije usvojila odluku o smanjenju…
- 29/06 Inicijativa za Stolac: Zaustaviti aktivnosti…
- 25/06 Proizvodnja i prodaja šumskih sortimenata…
- 21/06 Štrajk upozorenja 30.juna istovremeno u RiTE…
- 17/06 TRGOVSKA GORA UJEDINILA BiH Košarac: Tražićemo…
- 13/06 Mostar će u oktobru dobiti svoju prvu „zelenu“…
- 09/06 Sindikalna potrošačka korpa za maj skuplja…
- 05/06 Broj zaposlenih u FBiH od 5. maja porastao…
- 01/06 Ova pravila važe narednih 14 dana u ugostiteljskim…
- 27/05 Turistički vaučer isključivo za sufinansiranje…
- 23/05 Diasporainvest: Kako osnovati kompaniju u…
- 19/05 Traži se povlačenje odluke: ArcelorMittal…
- 12/05 Željeznice RS završile prvi kvartal s gubitkom…
- 08/05 Milićević: Poziv privrednim subjektima da…