Ako je vjerovati analizama Svjetske banke, cijela regija zapadnog Balkana pa tako i Bosna i Hercegovina ima ubrzan tempo ekonomskih aktivnosti te se očekuje rast i tokom 2015., 2016. i 2017. godine.
Izvještaj se odnosi na Srbiju, BiH, Albaniju, Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo, a glavna ekonomistica Svjetske banke za regiju Gallina Vincelette kazala je kako je izvjesno da će sve te države imati pozitivnu stopu ekonomskog rasta u 2015. godini, piše Dnevni list.
Ukupna su očekivanja da stopa rasta za cijelu regiju bude oko 1,8 posto, pri čemu će Crna Gora i Makedonija rasti 3,4 odnosno 3,2 posto Kosovo tri 3 posto, Albanija 2,7 posto, a BiH 1,9 posto, kazala je Vincelette. Rast u Srbiji, u usporedbi s ovim državama, trebao bi biti skromnih 0,5 posto, no za tu zemlju i ovo je značajno, jer je 2014. ona bilježila negativnih 1,8 posto.
Pozitivne brojke
O stanju u BiH govorila ekonomistica Svjetske banke u BiH Sandra Hlivnjak, koja je podsjetila kako su majske poplave u prošloj godini negativno utjecale na ekonomski razvoj BiH, ali da ova zemlja ipak krajem godine ostvarila realni ekonomski rast po stopi od 0,8 posto, a da prognoze za narednu i 2017. godinu govore o rastu od 2,3, odnosno 3,1 posto.
Prema njenim riječima, prognoze za brži ekonomski rast za BiH u narednoj godini zasnivaju se na poboljšanim ekonomskim aktivnostima u sektorima građevinarstva i industrijske proizvodnje, dok je stanje u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH i dalje nezadovoljavajuće.
Među preporukama Svjetske bane za BiH naveden je nastavak ekonomskih reformi, usmjeravanje socijalnih izdvajanja za najugroženije kategorije stanovništva, suočavanje s fiskalnim i demografskim izazovima, poboljšanje poslovnog okruženja, izrada strategije upravljanja dugom te unapređenje fiskalne koordinacije.
Ono što je vrlo važno naglasiti, ona je kazala i to kako međunarodne financijske institucije ni od koga u BiH nisu tražile bilo kakvo povećanje trošarina, odnosno dodatnih nameta, ističući da novi nameti nisu preporučljivi.
Nezaposlenost i javni dug
Ellen Goldsein, direktorica Svjetske banke za jugoistočnu Evropu, kazala je kako je pozitivno to što cijeli zapadni Balkan raste i što je taj rast potaknut privatnim investicijama, a ne vladinom potrošnjom.
''Reforme se moraju odlučno provoditi, jer se iznutra mora pojačati produktivnost i konkurentnost'', rekla je Goldstein.
Naglašava kako je to posebice važno zbog ambicija država zapadnog Balkana za priključenje Evropskoj uniji. U ovoj fazi za države zapadnog Balkana važno je završiti s tranzicijskim reformama prve faze, vezanim za izostavljanje iz javnog sektora “onoga što tamo ne pripada”
''Ono što ostane u javnom sektoru mora, pak postati doista učinkovito, jer to ima utjecaja na produktivnost radne snage, a potom je važno ojačati privatni sektor kroz reforme investicijskog okruženja radi daljnjeg rasta'', pojasnila je Goldstein dodajući kako je, uz sve, potrebno i učinkovito upravljati prirodnim resursima.
Kratkoročno, riječ je o fokusiranju na privatni sektor, a dugoročno, na ljudski potencijal i prirodne resurse. Kao otegotne okolnosti stanja ekonomije na zapadnom Balkanu u izvještaju WB navedeni su velika stopa nezaposlenosti, koja u prosjeku iznosi oko 28 posto.
Problem su i stalni fiskalni deficiti, koji su pokretač povećanja javnog duga. Javni dug u ovih šest država tako je sada u prosjeku na oko 56 posto GDP-a, što je vrlo visoka razina u odnosu na prihode.

Ostale vijestiArhiva