Učešće Bosne i Hercegovine u projektu Transjadranskog gasovoda (TAP) kao i sva druga ulaganja u gasni sektor mogu biti dovedeni u pitanje ukoliko Energetska zajednica sankcionira Bosnu i Hercegovinu zbog neispunjavanja preuzetih obaveza, upozorio je u intervjuu Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
"To je neka moguća mjera, vrlo realna za koju se ja nadam da neće biti usvojena u Tirani, ali prijeti nam se uskraćivanjem podrške u sredstvima, projektima Evropske unije i Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA), projektima za Zapadni Balkan, regionalnim projektima. To je generalno loše. Zašto da se lažemo, to je potpuno jasno", naglasio je ministar Šarović.
Bosna i Hercegovina će se vjerovatno naći na dnevnom redu ministarstke konferencije zemalja članica Energetske zajednice, koja će biti održana u Tirani, 16. oktobra.
"U ovom trenutku možda je gas, odnosno pitanje gasne legislative broj 1", upozorava Šarović.
- Dalekovod za BiH tek naredne godine -
Neka druga pitanja u kojima također BiH kasni, kako navodi ministar, nisu sada u fokusu interesovanja Energetske zajednice, BiH je zabilježila određene pomake i kada je u pitanju energetska efikasnost, određeni nacionalni i akcioni planovi, pa i kada je u pitanju implementacija zakonodavstva u oblasti električne energije.
"U tom smislu ima napretka, ne onakvog kakav je napredak u drugim zemljama, članicama Energetske zajednice i kako bi se očekivalo. Ali, gas jednostavno stoji i vjerovatno ćemo se naći na dnevnom redu predstojeće ministarstke konferencije", potcrtao je Šarović.
Energetska zajednica od BiH traži, odnosno očekuje, da nađe dogovor kako direktive iz oblasti gasa da ugradi u svoje zakonodavstvo.
"Jedan od načina je da moramo da postignemo unutrašnji dogovor po tom pitanju. Evropska unija i Energetska zajednica traže da ključne direktive iz oblasti gasa koje se odnose na veleprodajno tržište gasa, prenosni sistem, regulatora i neke druge stvari treba da budu dio domaćeg zakonodavstva na način da se dogovorimo o samom zakonodavstvu, da li će ono da bude na entitetskom nivou ili će biti jedan zakon na državnom nivou.
Treba da se dogovorimo i šta će to biti zajedničke funkcije, poput regulatora i nekih drugih stvari. Mislim da je loše da mi samo zasjednemo iza svojih busija i kažemo - ne damo mi tu prići. Moramo da pronađemo dogovor u tom smislu i na to nas obavezuje sam ugovor. Pristali smo potpisivanjem ugovora (o pristupanju Energetskoj zajednici) na takvo nešto", navodi Šarović.
Dodao je kako je u ovom trenutku teško i nezahvalno govoriti o tome šta će BiH biti uskraćeno u slučaju sankcija, jer se projketi, kako je naveo, obnavljaju iz godine u godinu.
"Mi sada već trebamo da razmišljamo o sljedećoj konferenciji u Parizu 2016. godine. U Parizu BiH treba da kandiduje svoje projekte. Ukoliko budemo sankcionisani niti jedan projekat iz oblasti gasa ne može da konkuriše. Također, ni kada su u pitanju IPA sredstva, odnosno moguća komponenta energetike, ne bi mogla da prođe tu vrstu monitoringa i odobravanja", jasan je Šarović.
Projekt dalekovoda 400 kilovata između Pljevalja, Višegrada i Bajine Bašte, koji će regionalno povezati Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, a koji je trebao biti potpisan na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Beču, održanoj krajem augusta, za sada je zaobišao BiH.
"Taj projekat je odobren, s tim da će vjerovatno Bosna i Hercegovina moći da računa na ova sredstva tek 2016. godine. Projekat će se prvo početi realizovati u Srbiji i Crnoj Gori, a tek onda u Bosni i Hercegovini. Komplikacija zaista postoji mnogo u energetskom sektoru, uopšte u zemlji, i javnost oko toga dosta zna. Vjerovatno time trpi i ovaj projekat.
Nadam se da značajnije neće utjecati na njegovu realizaciju obzirom da taj projekat nema smisla ukoliko se ne uradi ovaj dio u Bosni i Hercegovini, jer suština tog projekata je da je njegov početak sa hidroelektranom u Višegradu. Onda se, praktično, dalekovod račva na dva dijela, na Srbiju - Bajinu Baštu, odnosno Crnu Goru", naglasio je Šarović.
- Pregovori ravnopravnih partnera za kompromisno rješenje -
Iako vlastima BiH to nije direktno tako rečeno, Šarović kaže kako "znamo da i ovaj projekat trpi zbog našeg kašnjenja usvajanja određenog zakonodavstva i usvajanja evropskih direktiva iz oblasti energetskog sektora, električne energije i gasa".
"Direktno po ovom pitanju nismo sankcionisani, ali sigurno trpimo posljedice velikog kašnjenja u transpoziciji našeg trećeg energetskog paketa", ističe Šarović.
Na najave kako će se iz Bruxellesa u narednom periodu više insistirati na rješavanju pitanja takozvane tradicionalne trgovine, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi da je "to pitanje otvoreno dosta ranije, prije dvije i po godine".
Formiran je pregovarački tim BiH i zauzeta pregovaračka pozicija, a partner BiH u pregovorima je EU.
"Do sada nismo postigli napredak u potpisivanju aneksa Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Na neki način, to je suština u tome. Gledišta su nam suviše udaljena. Držimo se svoje platforme i SSP-a koji kaže da pregovaraju dvije strane BiH i EU, ali da će se sporazum i dogovor postići uvažavajući interese i jedne i druge strane.
Smatramo da smo ravnopravna pregovaračka strana i da nam ne se ne može samo staviti papir koji bi potpisali. Mislim da je rješenje u nekoj vrsti kompromisa, da se uvaže osnovni ili bar, da tako kažem, dio interesa BiH, ali i s druge strane da mi uvažimo potrebu da se izvši adaptacija SSP-a. To je nešto što je uobičajno u situacijama kada jedna zemlja, kao u ovom slučaju Hrvatska, uđe u EU", rekao je Šarović.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH naglasio je kako od ovog procesa ne bi samo Hrvatska imala koristi, nego sve zemlje EU uključujući Hrvatsku:
"Dio tih benefita, daljeg bescarinskog uvoza u BiH, mogla bi da koristi i Hrvatska i Italija, Austrija i bilo koja zemlja koja prije stigne, rekao bih. Hrvatska bi imala samo djelimično koristi od toga", naglasio je Šarović.
"Mislim da ovdje ne treba da bude ni gubitnika ni pobjednika. Zastupamo interese domaće ekonomije, što je sasvim logično. Ne vodimo računa o interesima drugih zemalja, ali uvažavamo činjenicu da oni vode računa o svom interesu. Upravo zbog toga spremni smo na tu vrstu takvog otvorenog razgovora uvažavajući interese i jedne i druge strane", istakao je Šarović.
- Snaga argumenata -
Interesovalo nas je da li ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u svojim nastojanjima zaštite domaće ekonomije ima podršku svih ministara, odnosno članova Vijeća ministara BiH.
"Za sada da, zato što se služim argumentima. Teško je ove argumente pobiti. Vjerovatno snaga argumenata utiče da se moramo pratiti na neki način. Ne pripadam bilo kome izuzev, rekao bi, ukupnom svom poslu i javnosti. Iza mene ne stoji bilo koji lobi, bilo koji drugi izuzev opšteg interesa i mislim da ima malo prostora da se tome suprotstvi.
Vidjet ćemo kako će stvari teći dalje. Sve poteze i dogovore želim da podijelim sa svojim kolegama u Savjetu ministara. Ne moramo o svakom potezu da imamo isto mišljenje. Možemo i da sučelimo mišljenja, ali zaista sam vrlo rad i sklon našem dogovoru da ja stojim iza njih, oni stoje iza mene u ovakvim i sličnim situacijama", naveo je Šarović.
On je u intervjuu najavio da će Ministarstvo zatražiti od Evropske komisije da BiH odobri treći granični prijelaz na kojem je dozvoljen promet robe životinjskog i biljnog porijekla (BIP), te da će to biti Izačić kod Bihaća.
"Mislim da je sada sazrelo vrijeme za Izačić. To je ranije bila naša namjera, da kada steknemo uslove za izvoz mlijeka u EU radi Megglea i potreba izvoza tog dijela BiH, da je Izačić granični prijelaz koji bi trebao da bude treći BIP. Naravno da želimo sa susjednim zemljama, posebno sa Hrvatskom i Srbijom, da određene prelaze podignemo na veći nivo.
Imamo nekih prelaza koji rade samo odrđeno vrijeme, samo za prelaz putnika, a ne i roba. Međutim, razvojem trgovine i ekonomske saradnje s ovim zemljama praksa je pokazala da je potrebno izvršiti prekategorizaciju i Ministarstvo će u tom smislu biti inicijator takvih stvari", rekao je Šarović.
Druga pitanja prekategorizacije su u nadležnosti Komisije za integrisano upravljanje granicom i sličnih tijela u susjednim zemljama. S tim u vezi već se provode određene aktivnosti o mogućnosti prekategorizacije jednog prelaza u Hercegovini i prelaza Dubica.
Ministar Šarović kaže kako je stalno u pregovorima sa turskom stranom o pitanju izvoza mesa iz Bosne i Hercegovine u Tursku, ali i proširenja tog izvoza drugim proizvodima.
- Ekspanzija izvoza mesa u Tursku -
U posljednjih mjesec i po Šarović kaže kako je dva puta vodio delegaciju i pregovore oko izvoza mesa sa turskim ministrom ekonomije Nihatom Zeybekcijem i drugim njegovim saradnicima. Također, trenutno je delegacija Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Ankari, a u ponedjeljak i utorak, 19. i 20. oktobra, u Sarajevu se očekuje velika turska delegacija i Biznis forum gdje dolazi turski ministar ekonomije Nihat Zeybekci, te ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasim Ljajić.
"Biće to sastanak trilaterale gdje ćemo tu saradnju nastojati da unaprijedimo i da joj damo novi zamah. To je suština. Izvoz mesa je samo jedan u nizu naših korisnih i dobrih poteza i neće ostati samo na tome. Za prvih sedam mjeseci izvezli smo mesa u Tursku u vrijednosti 41 milion KM, a u cijeloj2014. godini to je iznosilo nešto malo više od 5,5 miliona KM. Možete da zamislite kolika je ekspanzija. Tu je i veliki izvoz jestivog ulja iz Bimala iz Brčkog, a stvaramo i uslove za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda kao što je i najavljeno od Ureda predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH", rekao je Šarović.
Najavio je da će Vijeće ministara BiH u narednom periodu sa svoje strane pokušati da što više olakša proceduru kako bi se unaprijedio nivo direktnih stranih inevsticija.
"Savjet ministara BiH i institucije na državnom nivou su samo jedna mala karika u lancu. Ovo pitanje nije za jedan mjesec i jednu godinu. Ovo pitanje je stalna utakmica i nadogradnja i stalna borba za konkurentnost, odnosno da budemo konkuretniji od okruženja, od onih zemalja koje su u tome ispred nas, svakako i zemlje regiona. U tom smislu, mali dio otpada na državni nivo. Najveći dio otpada na entitete, kantone, lokalne zajednice", potcrtao je Šarović.
Sve je to, naglasio je, dio pitanja koji se odnosi na neke stvari koje nam se čine zanemarive, ali nisu: za koliko možete dobiti građevinsku dozvolu, priključiti električnu energiju, koliko vremena treba da odgovori administracija po pitanju određenih ugovora, uknjiženja i drugih stvari.
"Ima pitanja koja mogu da se riješe kroz zakonodavstvo na državnom nivou, posebno kada su u pitanju zakoni o politici stranih ulaganja, zakonu o spoljnotrgovinskom poslovanju i nekim drugim zakonima. U tom smislu u reformskoj agendi i to je naglašeno, mi ćemo sa svoje strane na tome raditi. No, za povećanje konkurentnosti vrlo je važno da imamo predvidiv sistem, ekonomiju, predvidiva događanja. I to je dio konkurentosti da su uslovi danas isti ili bolji za naredne tri ili četiri godine. To ovaj sistem treba da obezbijedi i garantuje. Za konkurentnost je važno da ova zemlja bude stabilna, da ima stabilne institucije", poručio je Šarović.
- Stalne promjene vlasti urušavaju konkurentnost -
Rekao je da se ne smatrate "konkurentnim ako mijenjate vlast svaka dva-tri mjeseca ili imate stalna pitanja parlamentarnih većina".
"To je nešto što ne ulijeva povjerenje u nekoga ko u ovu zemlju treba da donese novac. Postoje i mnoge druge stvari na kojima treba da se radi. Mislim da je ovo pitanje u vrhu prioriteta svih vlasti u BiH na svim nivoima", rekao je Šarović.
Upitan daprokomentira da li će biti skore rekonstrukcije Vijeća ministara BiH, Šarović je rekao da želi da istakne "da u ovom sazivu Savjeta ministara BiH rade korektno".
"Postoji niz pitanja oko kojih vodimo polemiku, imamo i različita mišljenja. Neka pitanja odgađamo za rješavanje, ali generalno to je jedan korektan pristup bez bilo kakvih lomova, bez bilo čega što bi ugrozilo rad ove institucije. Sa Savezom za promjene, koji je kandidovao i mene u Savjet ministara BiH, koliko znam, nije niko vodio razgovor o prekompoziciji vlasti u Savjetu ministara BiH. Da li je on vođen na nekom drugom nivou, ne znam. Ali sa partnerima sa kojima radimo u Savjetu ministara, i sa jedim, drugim i trećim, zaista smo zadovoljni i imamo korektnu saradnju", rekao je u intervjuu Mirko Šarović, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ostale vijestiArhiva