Od američke inicijative iz 2012. koja je tada dobila je masovnu podršku, o preustroju Federacije na način da se smanji broj kantona ili da budu ukinuti, nije bilo ništa.
Ništa nije bilo ni od navodnog dogovora Evropske unije i SAD-a u martu prošle godine na tajnom sastanku na Islandu da se promijeni ustavno uređenje države tako što bi do kraja 2014. bili ukinuti i kantoni i entiteti i u BiH bi postojale samo dvije razine vlasti – državna i općinska.
Opet navodno, entitetskim vlastima tada je diplomatskim kanalima poručeno da nemaju kapaciteta da to zaustave.
Podjela Federacije
Idućeg mjeseca Daytonski mirovni sporazum iz kojeg je izveden državni Ustav, navršit će 20 godina života i već je krenula serija okruglih stolova, savjetovanja, konferencija…
Izvjesno je jedno – krajem decembra, kada se svi ti skupovi završe, zaključak će biti jedinstven – Bosna i Hercegovina mora mijenjati svoje unutarnje uređenje i ustrojstvo. Hoće li na toj konstataciji međunarodni zajednica stati? Ako je suditi po dosadašnjim iskustvima – hoće.
Zato ima mjesta pitanje što će uraditi domaće vlasti od kojih u krajnjem sve zavisi? Kako stvari stoje, iz ladice je već izvučen famozni Prudski sporazum i on bi mogao biti aktiviran već 2016. godine u sklopu rekonstrukcije Ustava i najavljenih izmjena Izbornog zakona BiH, piše Dnevni list.
Prudski sporazum potpisali su 8. novembra 2008. godine predsjednici SNSD-a, HDZ-a i SDA Milorad Dodik, Dragan Čović i Sulejman Tihić. Po njemu država bi bila sastavljena od regija, konkretno četiri – banjalučke, tuzlanske, mostarske i distrikta Sarajevo.
Ta ideja i namjera ponovo se oživljava i ako bi bila realizirani, to bi značilo preustroj samo Federacije koja bi dobila dvije regije – tuzlansku i mostarsku, a Republika Srpska bi ostala potpuno netaknuta.
Prudski sporazum prije sedam godina nije dobio podršku i ocijenjen je kao nastojanje da se BiH potpuno podijeli. Sve političke stranke, osim potpisnica, jedino pozitivnim u tom dokumentu ocijenili su što se Brčko Distriktu daje nezavisnost od entiteta, što ostaje pod izravnim ovlastima države i što to mora biti zakonski regulirano.
Nakon što je osuđen sadržaj Prudskog sporazuma, on je pao u zaborav da bi se posljednja dva mjeseca počeo uvoditi “u život na mala vrata”.
Konkretan dokaz njegovog oživljavanja u ovoj prvoj fazi je bura koja je podignuta zbog statusa Centralne banke BiH.
Da li se vraća Prudski sporazum?
Ozbiljne igre iza scene
Iz Vlade RS-a su gromoglasno zatražili da se “napokon riješi pitanje Centralne banke” tako što bi se ona preregistrirala u akcionarsko društvo kako bi entiteti kao osnivači mogli iz njene blagajne uzimati “svoje pare”.
Naime, zajedničkom izjavom potpisnika Prudskog sporazuma se zahtijeva da se „dio sredstava neobaeznih rezervi Centralne banke BiH angažira i plasira preko entitetskih razvojnih banaka“. U RS-u su izračunali da se u ovom trenutku radi o sumi od više od 500 miliona maraka. Na ove precizne zahtjeve Vlade RS-a, vlasti Federacije uglavnom šute što navodi na zaključak da je sklopljena “tajna veza” utoliko više što je i jučer federalni premijer Fadil Novalić priopćio da dvije entitetske vlade odlično surađuju i o svemu se dogovaraju.
S druge strane, bh. političarima stižu informacije iz Bruxellesa, Berlina, Pariza, Washingtona i nekih drugih centara moći da je promjena Daytonskog sporazuma neminovna i da će do to toga svakako doći.
Jedini koji to ne krije je Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH i on kaže da se “dosta ozbiljnih političkih igara sprema iza scene“.
– Samo se nadam da na ovim silnim konferencijama koje se najavljuju povodom 20 godina Daytona neće biti previše entuzijastičnih ljudi, posebno iz međunarodnih institucija, koji se nama bave jednom u pet godina i da ne dođu opet s velikim inovativnim idejama od kojih će nas zaboljeti glava – kaže Ivanić i dodaje da bi najbolji odgovor bio da „politički činitelji unutar BiH pokažu spremnost da stvari uzmu u svoje ruke, da se surađuje u okviru nove europske inicijative i da RS čuva svoja prava posredstvom institucija BiH“.
Ivanić pri tome ne krije ni strah: „Plašim se da umjesto ekonomskih reformi ne dobijemo promjenu Ustava kao ključni zahtjev za dalju budućnost“.
Kako god, ako je suditi po raspoloženju parlamentaraca, osnova Prudskog sporazuma, bez obzira u kakvoj verziji se ponudila, lako bi dobila potporu od strane nove parlamentarne većine u Federaciji u kojoj su SDA, HDZ i SBB, a zasigurno i u Parlamentu BiH jer na istu stranu s tim strankama stat će i SNSD bez obzira što još formalno nije u parlamentarnoj većini na državnoj razini jer ta stranka odavno inzistira na podjeli Federacije

Ostale vijestiArhiva