Dokumentacija je pripremljena i nakon novogodišnjih praznika bit će upućen zahtjev da sve odluke Parlamenta Federacije u kojima je sudjelovao Dom naroda Parlamenta FBiH odu na reviziju, odnosno da se provjere!

Kako saznajemo, iza takvog zahtjeva stoji grupa parlamentaraca iz nekoliko političkih stranaka. I to nije sve – od Ustavnog suda Federacije već je zatraženo da utvrdi „ustavnost vlasti i svih odluka koje je donio Dom naroda“, piše Dnevni list.

U najkraćem, radi se o odlukama Doma naroda donesenim s manje od 30 glasova izaslanika.

Nacionalni interes

Direktan povod za ove zahtjeve je rješenje Ustavnog suda Federacije koji je odbacio zahtjev Kluba Srba u Domu naroda za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa zbog Zakona o državnoj službi. Zanimljivo je da je to bio prvi put da Klub Srba traži zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ustavni sud FBiH zaključio je da zahtjev može podnijeti dvije trećine delegata, a ne njih deset.

U rješenju je navedeno da dvotrećinsku većinu čini 12 izaslanika jednog kluba, a Klub Srba ima ukupno 13 izaslanika. Prema Ustavu Federacije, Dom naroda ima 58 izaslanika – po 17 iz reda svakog konstitutivnog naroda i sedam iz reda ostalih. U Klubu Srba nedostaju četiri izaslanika, a kakva je situacija pokazuje i to da još uvijek nije izabran dopredsjedatelj Doma naroda iz reda srpskog naroda.

Iako ima nastojanja da se sve ovo objasni običnom „pravnom zavrzlamom“, nije baš tako jer bi svako rješavanje „prečicom“ ili „preko koljena“ značilo kršenje Ustava Federacije. Oni koji bi slučaj okončali „na brzaka“ pozivaju se na Poslovnik o radu Doma naroda u kojem stoji da se odluke donose većinom glasova izaslanika kojima je mandat verificiran.

Međutim, Ustav je precizan – klubovi konstitutivnih naroda moraju imaju po 17 izaslanika, a slijedom toga za izglasavanje odluka u Domu naroda potrebno je najmanje 30 glasova.

Kako kažu pravni stručnjaci, s obzirom da je Ustav najviši pravni akt Federacije, jasno je da će Ustavni sud lako utvrditi neustavnost svih odluka Doma naroda Parlamenta Federacije koje su donesene s 28 ili 29 glasova. Takvih odluka nije malo, među ostalim su i one o imenovanjima najviših federalnih dužnosnika.

Nevažeće odluke

Svaka pravna analogija s rješenjem Ustavnog suda Federacije uvjerljivo sugerira da su sve odluke – od izbora izvršne vlasti do ključnih zakona i odluka usvojenih u toku ovog mandata – neustavne i konsekventno tome nevažeće.

Ako se većina ne računa u odnosu na stvarni nego Ustavom propisani broj izaslanika, onda je za kvalificiranu većinu u Domu naroda potrebno 30 glasova – stav je Predraga Kojovića, predsjednika Naše stranke i izaslanika u Domu naroda.

Po mišljenju Slaviše Mihajlovića, izaslanika SNSD-a u Domu naroda Parlamenta Federacije, rješenje Ustavnog suda samo je vrh ledenog brijega.

''Proteklih godina Srbi se suočavaju s činjenicom da su u Federaciji građani petog reda, a sada više nisu ni konstitutivni narod nego su nacionalna manjina'' – kaže Mihajlović.

Svemu treba dodati da je 4. jula 2000. godine Ustavni sud BiH donio odluku po kojoj su Hrvati, Srbi i Bošnjaci konstitutivni na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, ta odluka nikada nije provedena do kraja.

Potvrđuje to i činjenica da su po ustavima Hercegovačko-neretvanskog, Posavskog i Sarajevskog kantona konstitutivni samo Bošnjaci i Hrvati, da su službeni jezici bosanski i hrvatski, a službeno pismo latinica. Amandmanskom intervencijom na Ustav Zapadnohercegovačkog kantona u konstitutivne narode uveden je i srpski, ali u službenim jezicima nema srpskog jezika niti ćirilice kao službenog pisma.

Kako stvari stoje, za rješavanje cijelog slučaja vezanog za Klub Srba Doma naroda, odnosno njegovo popunjavanje nema jasne političke volje parlamentarne većine o čemu svjedoči šutnja na odluku Ustavnog suda ne bi li sve „prekrila prašina zaborava“.

Opoziciji to odgovara jer zahtijeva da se poštuje Ustav Federacije i oslanjajući se na njegove odredbe sigurna je da će Ustavni sud proglasiti neustavnim sve odluke Doma naroda donesene s manje od 30 glasova. Zbog takvog raspleta, u parlamentarnoj većini zavladao je strah od mogućeg gubitka pozicija u izvršnoj vlasti i poništavanja brojnih odluka Parlamenta Federacije.

Rješenje bi bilo u promjeni Ustava Federacije, međutim nerealno je očekivati da se to u kratkom roku može dogoditi, pored ostalog i zbog nedostatka famozne političke volje.

Pravni eksperti smatraju da je izlaz iz novonastale situacije u rukama visokog predstavnika – on ima ovlasti da rasplete ili presječe čvor svojom odlukom, kakva god bila, piše Dnevni list.

Ostale vijestiArhiva