Kao što su na samom početku jučerašnje sjednice Predstavničkog doma PS BiH upozorili poslanici SDP-a i DF-a niti jedan prijedlog u vezi rješenja Grada Mostara i održavanja izbora u njemu nije dobio potrebnu većinu.
Inače, prijedlozi su stigli od Socijaldemokratske partije BiH (SDP) i Demokratske fronte (DF), zatim prijedlog Hrvatskog narodnog sabora (HNS) te prijedlog Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost BiH (SBB).
Ni jedan prijedlog nije imao opću većinu kod glasanja.
O prijedlogu SDP-a i DF nije bilo rasprave dok je prijedlog HDZ-a izazvao raspravu u okviru koje su poslanici SDP-a i DF-a kazali da postoji tajni dogovor da se prihvati hitna procedura za razmatranje ovih zakona, ali da se svi obore.
Saša Magazinović (SDP) je ustvrdio kako ima nezvaničnu informaciju da HDZ i SDA imaju „tajni dogovor“ u vezi sa izmjenama Izbornog zakona, odnosno da postoji dogovor da se sva tri prijedloga obore na današnjoj sjednici te da se ovo pitanje naknadno riješi, pa čak i dogovorom „ispod stola“.
Magazinović, kao i Damir Bećirović (DF) pozvali su predstavnike vladajuće koalicije da odgovore na pitanje šta planiraju uraditi i kakva rješenja imaju za Mostar.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg PD PS BiH, govoreći o Prijedlogu zakona SDA-SBB, kazao je da on nudi ravnopravnost svih građana i konstitutivnih naroda i isključuje dominaciju jednog naroda.
''On je u skladu sa Ustavom. Niko se ovdje nije dogovorio o načinu glasanja. Odbacujem sve provokacije koje idu za tim da SDA zastupa podjelu Mostara. Niko nikome ništa ne daje i svima pripada ono što im pripada po Ustavu'' - kazao je Džaferović.
Inače, sjednica danas nije završena, a nastavit će se 11. maja. Zbog hitnosti parlamentarci su danas odlučili da imenuju Irenu Hadžiabdić za člana Centralne izborne komisije iz reda ostalih.
Jučer je na sjednici Predstavničkog doma PSBiH usvojen i Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH koje je predložila Interresorna radna grupa za izradu Izbornog zakona.
Inače, Interresorna grupa imala je dvije suštinske izmjene, a jedna je podizanje unutarstranačkog cenzusa za osvajanje mandata na stranačkoj listi na općinskim izborima 10 posto, a na općim 20 posto, te ista spolna struktura kako je definirana u postojećem Izbornom zakonu.
Manje zastupljenog spola mora biti minimalno 40 posto, a među prvih pet kandidata moraju biti i dvije žene.
Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen najmanje 40% od ukunog broja kandidata na listi. Kandidati najmanje zastupljenog spola raspoređuju se na kandidatskoj listi za redovne mandate na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog spola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog spola među prvih pet kandidata, tri kandidata manje zastupljenog spola među prvih osam kandidata“.
Parlament BiH ima rok da rad na izmjenama Izbornog zakona okonča do kraja aprila, kako bi Centralna izborna komisija lokalne izbore mogla prema zakonskoj obavezi raspisati 150 dana prije održavanja, odnosno, 2. ili 3. maja. Lokalni izbori u BiH trebali bi biti održani 2. oktobra.
Upravo zbog toga izmjene Izbornog zakona, po prijedlogu Interresorne radne grupe odmah su danas u Domu naroda izglasane po hitnoj proceduri.

Ostale vijestiArhiva