U Sarajevu je danas potpisan ugovor o izgradnji dionice Koridora 5C Klopče – Pečuj (Donja Gračanica) ukupne dužine 5,78 kilometara.
Ugovor su potpisali Jasmin Bučo v.d. direktor JP Autoceste d.o.o. Mostar kao investitor i Hamed Ramić, direktor Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, na čelu konzorcija te Denis Lasić, ministar prometa i komunikacija FBiH u svojstvu supotpisnika, i u ime izvođača radova Josip Kuzmanić, direktor regije Strabag AG, Austrija.
Početkom radova na ovoj dionici bit će otvoreno prvo gradilište na Koridoru 5C za novi investicioni ciklus vrijedan 892 miliona eura.
Definisali smo novih 13 projekata na Koridoru Vc. Nastavljamo radove punom parom od polovine maja. Značajniji radovi na dionici Klopče – Pečuj (Donja Gračanica) obuhvaćaju izgradnju četiri vijadukta i dva tunela.
Vrijednost ugovora je 107.879.289,94 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem međunarodnih finasijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Radovi bi trebali biti okončani dvije i po godine nakon njihovog početka.
Proteklih šest mjeseci za preduzeće su bili izuzetno dinamični i zahtjevni. Većinu sredstava za novih 84 kilometra dogovorili smo sa međunarodnim finansijski institucijama ili smo postavili kredibilan okvir za zatvaranje finansijske konstrukcije. Sada očekujemo da državne institucije nastave sa punom posvećenosti i dovrše procedure koje će rezultirati potpisom ugovora.
Prioritet najzahtjevnije dionice
Naime, u zeničkoj regiji ukupno je predviđeno šest projekata. Kao što je javnosti poznato, već se izvode radovi na poddionici Drivuša – Klopče vrijedan 33 miliona eura. Klopče – Pečuj je danas potpisan, dok je priprema za izgradnju Pečuj-Vraca vrijedan 50 miliona eura u završnoj fazi. Potpis ovog ugovora očekuje se do kraja godine.
Ove sedmice završava se misija EIB-a za 76 miliona eura vrijedan projekt tunela Zenica. Preostale dvije dionice finansirat će OFID u iznosu od 49 miliona eura i KFAED u iznosu od 36 miliona eura. Za zeničku regiju aplicirali smo i za grant u iznosu od 19 miliona eura.
Na jugu imamo spremna četiri projekta, što znači novih 30 kilometara od Međugorja do Mostara jug. Sada kada je napokon usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, očekujemo da dva projekta vrijedna 100 miliona eura na dionici Počitelj – Međugorje uključujući most Počitelj budu potpisana u julu ove godine.
Priprema za narednu dionicu Buna – Počitelj vrijednu 30 miliona eura je u završnoj fazi a dodjela ugovora se očekuje do kraja ove godine. Preostalih 160 miliona eura za dvije dionice između Mostara i Bune očekujemo odmah nakon usvajanja amandmana na prostorni plan kojim će se okončati višegodišnji spor oko pozicije trase autoceste na području Blagaja.
Također, pokrenuta je priprema tri projekta od Ovčara do Salakovca, koji uključuju izgradnju tunela Prenj, naš najveći izazov u ovom investicionom ciklusu. Model izgradnje je zamišljen tako da se privuku izvori finasiranja koji do sada na projektu nisu bili angažirani, a to su sredstva exim banaka. Javni poziv za realizaciju ovih projekata će biti objavljen nakon usvajanja amandmana na prostorni plan kojim će se izvršiti izmjena trase.
U ovom ciklusu završavamo i dionicu Svilaj – Odžak za koju smo osigurali grant u iznosu od 17,4 miliona eura.
Planirano je da većinu dionica u ovom ciklusu gradimo po novom modelu izgradnje tzv. žuti FIDIC (projektuj-izgradi) što će značajno ubrzati vrijeme pripreme i realizacije projekata.
Mjere za sanaciju i uštede
Nova Uprava se suočila sa izazovom finansijske stabilizacije preduzeća kao nositelja izgradnje autocesta i brzih cesta u Federaciji BiH. Zatekli smo 173 miliona KM kratkoročnih obaveza koje smo pokrili kvalitetnim izvorima EBRD-a u iznosu od 80 miliona KM i razvojne banke u iznosu od 38 miliona KM.
Preostali iznos je zatvoren finansijskim aranžmanima sa komercijalnim bankama tako da sada imamo stabilnu finansijsku situaciju koja nam omogućava da nastavimo s eksproprijacijom odnosno s pripremom novih projekata.
Pored toga, teret PDV-a koji je uveden u aprilu 2015. godine neće se prenosi na građane kroz povećanje cestarine, već ga finansiramo uštedama ostvarenim reorganizacijom poslovanja.

Ostale vijestiArhiva