Federalna ministrica financija Jelka Milićević u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazala je kako je uvođenje oporezivanja toplog obroka ispravna politika, naglasivši kako praksa neoporezivanja te vrste primanja ne postoji u našem okruženju.
''Da bismo sve naše djelatnike doveli u ravnopravan položaj, mislim da je ovo ispravna politika jer će se na određeni način proširiti porezna osnovica, a smanjit će se porezi i doprinosi'' - kazala je ministrica Milićević.
Po njezinim riječima, uvođenjem porez na topli obrok dobit će se prostor za smanjenje poreza i doprinose od sedam-osam posto, čime će se donekle rasteretiti privreda i realni sektor.
''Proširenjem osnovice i smanjenjem poreza i doprinosa nastojimo prekinuti stanje u kojem se nedovoljno vrednuje rad. Svjedoci smo da je danas gotovo pa kazna raditi u realnom sektoru. Ne možemo se mi razvijati i ekonomski napredovati na javnim poduzećima. To je ograničenog kapaciteta i moramo stvoriti uvjete i za poslodavce koji će pokretati biznis, ali i za one koji rade u realnom sektoru'' - kazala je Milićević.
Komentirajući stanje u federalnom proračunu, ministrica financija kazala je kako je zbog kašnjenje prihvaćanja proširenog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom došlo do poremećaja dinamike, no veći problem su dugoročni pritisci na proračun raznih kategorija i statusa proračuna sljedećih godina.
''Svi mi zagovaramo razvojni proračun, ali kada vi u proračunu imate obveze prema korisnicima definirane zakonima i svaka promjena zakona izaziva prosvjede i probleme, nema puno prostora za razvoj. Kako bismo to koliko-toliko ublažili i zadržali razvojnu komponentu, idemo na kratkoročna ili dugoročna zaduženja.
U ovom trenutku, da ne postoji naša želja za poticaje za zapošljavanje mladih, sufinanciranje malog i srednjeg poduzetništva, financiranje kulture i slično, mi bismo s primicima izmirili sve zakonski definirane obveze.
Nadam se da će se taj odnos promijeniti jer nam rastu prihodi od poreza i ostaje nam samo da odolimo pritiscima od socijalnih kategorija i zadržimo moratorij na zapošljavanje u upravi. Time ćemo stvoriti preduvjete da se smanji potreba za zaduženjima'' - poručila je.
Veliki dio izdvajanja iz federalnog proračuna odnosi se na kategoriju boraca i branitelja, a po riječima ministrice Milićević, ta kategorija imat će podršku i razumijevanje aktualne vlade.
''Moj je stav da nisu u pitanju status i prava branitelja, već njihov broj. Uz sve dužno poštovanje toj populaciji, ali među njima se našao veliki broj onih koji ne zaslužuju biti tu i to je problem koji oni moraju riješiti. Za sva prava, odgovorno tvrdim, bilo bi sredstava u sadašnjim okvirima. Njihovi zahtjevi koji su nekada opravdani, a nekada ne, uvijek se pojačavaju u vrijeme izbora. Bojim se da sve naše aktivnosti idu u smjeru socijalnih davanja, a ne određivanja prava branitelja koja mi moramo uvažavati i poštovati ''- smatra Milićević.
Osvrnula se i na proces revizije koja je, po njezinim riječima, išla na štetu jednoga naroda.
''Ako se radi revizija, mora postojati metodologija koja će se primijeniti na cijelom prostoru Federacije. To je ono što mi zagovaramo i trenutačno je problem što se ljudi mogu žaliti samo Vrhovnom sudu FBiH pred kojim je oko 6000 predmeta. To predugo traje i dovodi u sumnju cijeli proces. Mi smo samo tražili da se, osim Vrhovnog, o žalbama nezadovoljnih branitelja mogu očitovati i županijski sudovi. Nema ni jednog razloga da sumnjamo u rad tih sudova jer bismo tako imali brza rješenja žalbi, a branitelji i nakon te odluke svakako ponovno moraju ići na medicinsko vještačenje'' - kazala je ministrica.
Važno pitanje kojim će se bavi Vlada Federacije BiH je privatizacija, odnosno dokapitalizacija Aluminija, a ministrica Milićević kaže kako je formiran pregovarački tim koji razgovara s predstavnicima poljske metalne industrije i njihovoga investicijskoga fonda.
''Oni nude uključivanje Aluminija u povlačenje sredstava Europske unije po načelu prekogranične suradnje. Vrlo dobro znaju u kakvom je stanju Aluminij i nude određena novčana sredstva te da se u ovoj fazi ide u restrukturiranje. Ne traže od Vlade da proda svoj vlasnički udio, ali traže daljnje aktivnosti kako bi se prestao izvoziti sirovi aluminij, a krenulo s izvozom prerađevina. Isplativije je, kažu, razviti te prerađivačke kapacitete u BiH nego izvoziti sirovinu. Različiti su modaliteti o vlasništvu tih kompanija, ali dugoročno mislim da je to dobro i za Aluminij i za Mostar i za BiH. Zadnja faza je njihov ulazak u vlasničku strukturu Aluminija, bilo kupnjom naših ili drugih dionica'' - rekla je ministrica Milićević.
Ona se osvrnula i na stanje u zdravstvu u Federaciji BiH koje je, kako je rekla, u jako teškom stanju zbog svojih unutarnjih slabosti, ali i zbog određenih zakonskih rješenja.
''U Federaciji BiH vjerojatno će se definirati tri bolnička kapaciteta - u Mostaru, Sarajevu i Tuzli te ćemo morati iznaći nove izvore prihode. Zagovarali smo dodatne trošarine za zdravstvo, koje zagovara i Republika Srpska te mislim kako je to dobro rješenje. Istodobno će se morati pokrenuti pitanje organizacije bolničkog sektora. Zagovaramo da zdravstveno osiguranje imaju svi građani, da se uspostave tri centra i da se definira osnovni i dodatni zdravstveni paket'' - kazala je federalna ministrica financija Jelka Milićević.

Ostale vijestiArhiva