Fojnički krompir, jabuke iz Goražda, šljive iz Gradačca... samo su mali dio kvalitetnih domaćih plodova koji propadaju dok uvoz voća i povrća iz godine u godinu nekontrolirano raste. Posebno bode u oči podatak Vanjskotrgovinske komore BiH da je iz naše zemlje u jednoj godini na uvoz voća iz Tunisa, Egipta, Irana i Saudijske Arabije otišlo skoro deset miliona maraka!
Povrće se uvozi čak i iz Perua, Kirgistana, Surinama, sa Sejšela i Tajlanda, a različite vrste žitarica iz Vijetnama, Urugvaja i s Malte.
Prekomjeran uvoz
I dok se na sve i svašta iz uvoza daje ogroman novac, domaća proizvodnja bačena je na koljena i u nju se malo ili skoro ništa ne ulaže. Iz udruženja potrošača po ko zna koji put poručuju da je žalosno da se hrana nabavlja iz inozemstva, a domaća propada.
Smatraju i da domaći proizvođači voća i povrća mogu u potpunosti zadovoljiti potrebe bh. tržišta, ali im je glavna prepreka nepotrebni i prekomjerni uvoz i činjenica da građani ipak favoriziraju strane proizvode iako su domaći kvalitetniji. Svjedoče i da su prije nekoliko godina proizvođači bili u boljem položaju, jer je urod prodavan "s grane", dok danas velike količine voća završavaju na deponijama.
Ipak, Admir Kapo, predsjednik Udruženja "Kupujmo i koristimo domaće proizvode u BiH", zadovoljno iznosi podatke da se svijest građana u našoj zemlji mijenja, navodeći da je u posljednje dvije godine došlo do evidentnog povećanja kupovine domaćih proizvoda.
- Građani sve više vjeruju našem proizvodu, dakle granice su se, na našu sreću, pomjerile. To potvrđuju i statistički podaci. Naime, u 2014. deficit je bio šest milijardi i 850 miliona, u 2015. bio je šest milijardi i 210 miliona. Znači, stotine miliona ostale su u državi. Svi pokazatelji govore da će 2016. biti do kraja, ako ostane ovaj trend, bolja od prošle godine. Pomak je vidljiv - navodi Kapo.
Ističe da kupovinom stranog proizvoda automatski šaljemo novac za sva vremena iz BiH te na taj način činimo sebe i kompletno društvo sve siromašnijim.
Žalosna situacija
Podaci pokazuju i da BiH godišnje uvozi oko 2.500 tona kornišona. Nedžad Bićo iz Udruženja poljoprivrednika FBiH rekao je da se uzgojem kornišona u BiH trenutno bavi oko 7.000 porodica, odnosno da od uzgoja kornišona živi oko 30.000 ljudi u zemlji.
- Na terenu imamo žalosnu situaciju. Naše ne možemo izvesti, a domaće stoji, ili se baca. Mi godišnje uvezemo do tri tone kornišona, a u isto vrijeme bacimo četiri tone domaćih – kaže Bićo.
Navodi da je ista situacija kada su u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, ali i meso i prerađevine od mesa.
Milionske štete
- Za poljoprivrednike štete se mjere u nekoliko stotina miliona maraka. Ne razumijem svijest naših ljudi koji kupuju zamrznuto voće i povrće, dok je naše mnogo kvalitetnije. U svakom trgovačkom centru police su preplavljene uvezenim proizvodima, domaće jedva možeš i naći - kaže Bićo.

Ostale vijestiArhiva