Vijesti
Svijet
Dan D
Hoće li elektori uvesti SAD u haos?19.12.2016. 12:00
Izvor: mojportal.ba
Iako Donald Trump užurbano sastavlja svoj kabinet i planira predsjednički program, Sjedinjene Američke Države će tek danas zvanično birati predsjednika.
To će učiniti 538 elektora iz svih saveznih država, pri čemu postoji neznatna mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i - glasaju po svome.
Na izborima koji su održani 8. novembra, Hillary Clinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva procentna, ali je odlučujuće to što je Trump bio bolji u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot 232 koliko je osvojila njegova protivkandidatkinja, što mu je i donijelo pobjedu.
No, nijedan elektor nema ustavnu obavezu da slijedi volju naroda koji predstavlja, po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima takozvani "prevrtljivi elektori" mogli da glasaju po sopstvenom nahođenju i tako Trumpu uskrate predsjednički mandat, mada su šanse za to veoma male, ali je takav ishod po zakonu moguć, navodi CNN.
Tri scenarija
Prema prvom scenariju, koji označava Trumpovu zvaničnu pobjedu, na osnovu ishoda predsjedničkih izbora 8. novembra predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegijumu koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za prvog čovjeka SAD na današnjem elektorskom sastanku.
Drugi scenario bi glasio da "prevrtljivi elektori" glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju, pri čemu je ona na izborima 8. novembra dobila 232 izborna glasa, što je za 38 manje od 270 koliko joj je neophodno da bi bila izabrana za predsjednika.
Ovakav ishod je prilično nevjerovatan prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegijum sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina - na partijskoj konvenciji ili odlukom državnog partijskog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trumpa danas glasaju za Clinton, "prevrtljivi elektori" ne samo okrenuli leđa Trumpu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama.
Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trumpa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne sprečava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni "elektorski odmetnici".
Novčane kazne
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kad oprobani.
Ukoliko, pak, elektori glasaju tako da ni Trump ni Clinton ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao da odluči o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršilac dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojat će i potvrdit će Kongres na zajedničkom zasjedanju 3. januara, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Traumpa uveo bi SAD u haos kakav nije viđen u posljednjih barem 140 godina, zaključuje CNN.
To će učiniti 538 elektora iz svih saveznih država, pri čemu postoji neznatna mogućnost da oni donesu iznenađujuću odluku i - glasaju po svome.
Na izborima koji su održani 8. novembra, Hillary Clinton je nadmašila republikanskog protivnika u ukupnom broju glasova birača za dva procentna, ali je odlučujuće to što je Trump bio bolji u više država i tako osvojio 306 elektora, nasuprot 232 koliko je osvojila njegova protivkandidatkinja, što mu je i donijelo pobjedu.
No, nijedan elektor nema ustavnu obavezu da slijedi volju naroda koji predstavlja, po pojedinačnim američkim državama, pa bi na današnjim izborima takozvani "prevrtljivi elektori" mogli da glasaju po sopstvenom nahođenju i tako Trumpu uskrate predsjednički mandat, mada su šanse za to veoma male, ali je takav ishod po zakonu moguć, navodi CNN.
Tri scenarija
Prema prvom scenariju, koji označava Trumpovu zvaničnu pobjedu, na osnovu ishoda predsjedničkih izbora 8. novembra predviđa se da će dobiti 306 glasova u Izbornom kolegijumu koji sačinjavaju elektori, a potrebno mu je najmanje 270 da bi formalno bio izabran za prvog čovjeka SAD na današnjem elektorskom sastanku.
Drugi scenario bi glasio da "prevrtljivi elektori" glasaju po svome, to jest za demokratsku kandidatkinju, pri čemu je ona na izborima 8. novembra dobila 232 izborna glasa, što je za 38 manje od 270 koliko joj je neophodno da bi bila izabrana za predsjednika.
Ovakav ishod je prilično nevjerovatan prije svega zbog načina na koji je Izborni kolegijum sačinjen, imajući u vidu da se elektori biraju na nivou država i to najčešće na dva načina - na partijskoj konvenciji ili odlukom državnog partijskog odbora.
To znači da su elektori često partijski lojalisti i aktivisti, pa bi, eventualnom odlukom da umjesto za Trumpa danas glasaju za Clinton, "prevrtljivi elektori" ne samo okrenuli leđa Trumpu, već bi prkosili i svojim republikanskim prijateljima i kolegama.
Prema trećem scenariju, republikanski elektori bi iznevjerili Trumpa, ali s druge strane nijedan kandidat ne bi dobio potrebnih 270 glasova.
I takva opcija je teško ostvariva iz više razloga, a jedan od njih je to što, iako ništa u Ustavu niti u federalnom pravu ne sprečava elektore da glasaju za kandidata koji nije osvojio većinu glasova naroda u njihovoj državi, 29 država imaju zakone kojima se obeshrabruju potencijalni "elektorski odmetnici".
Novčane kazne
Među kaznama koje takvi zakoni predviđaju su i potencijalne novčane kazne ili prijetnja zamjenom drugim elektorom, premda su ti zakoni rijetko kad oprobani.
Ukoliko, pak, elektori glasaju tako da ni Trump ni Clinton ne dobiju neophodnih 270 glasova, i ukoliko se zastoj nastavi i Kongres ne bude mogao da odluči o pobjedniku, u tom slučaju bi novi potpredsjednik postao vršilac dužnosti predsjednika.
Elektorske glasove prebrojat će i potvrdit će Kongres na zajedničkom zasjedanju 3. januara, a bilo koji drugi rezultat osim pobjede Traumpa uveo bi SAD u haos kakav nije viđen u posljednjih barem 140 godina, zaključuje CNN.
Ostale vijestiArhiva
- 02/09 Inflacija prijeti labavoj monetarnoj politici…
- 17/05 Blinken s uticajnim kolegama: Užurbana potraga…
- 22/03 Turistička industrija upozorava na gubitak…
- 06/02 Borelj očekuje da se ruska vakcina protiv…
- 04/12 U Švicarskoj uz ograničenja skijanje za Božić,…
- 10/11 Makron: Francuska je uz Armeniju, trajno…
- 07/10 Italija uvela obavezno nošenje maski i produžila…
- 25/09 Otkazan doček Nove godine na Tajms skveru
- 31/07 "Zid mama' protiv rasizma i policijskog nasilja…
- 27/07 Huawei organizira online samit o ulozi tehnologije…
- 23/07 Ukupan broj zaraženih u Brazilu nadmašio…
- 29/06 EU će do ponoći odobriti listu zemalja za…
- 25/06 U Parizu će se testirati 1,3 miliona ljudi
- 21/06 Do pet godina zatvora za kršenje karantina…
- 17/06 U Beču projekt pretvaranja energije iz metroa…
- 13/06 Grčka ostrva na prodaju: Cijene snižene,…
- 09/06 Italiji prijeti najgora recesija od Drugog…
- 05/06 VIRUSOLOG KATEGORIČAN “Austrija u pravu za…
- 01/06 Grci spremili svojevrsne TURISTIČKE VODIČE
- 27/05 Svaka šesta mlada osoba ostala bez posla…
- 23/05 DW: Ko mora u karantin kad doputuje u Njemačku
- 19/05 Novo žarište virusa, obustavlja se saobraćaj…
- 12/05 Da li će Evropa biti spremnija za drugi talas…
- 08/05 EU odlučila - granice zatvorene do 15. juna