Niske temperature koje su pogodile cijelu našu zemlju u drugoj polovini aprila ostavile su katastrofalne posljedice na mnogim poljoprivrednim površinama u Hercegovini. Poljoprivrednici su se niskim temperaturama borili na razne načine, a oni koji to nisu radili sada sigurno sabiraju posljedice.
Ahmeda Džubura, dekana Agromediteranskog fakulteta Univerziteta "Džemal Bijedić", zatekli smo u obilasku hercegovačkih poljoprivrednih površina, gdje se na licu mjesta uvjeravao u posljedice niskih temperatura.
"Stanje je izuzetno loše, temperature koje su se spustile u noći između petka i subote na -5 stepeni napravile su sto postotne štete na mnogim vinogradima i voćnjacima u Hercegovini, znam za teške posljedice na breskvama i nektarinama u Čapljini, jagodama u južnim dijelovima mostarske općine", govori nam profesor Džubur, napominjujući da se s pravom može govoriti o elementarnoj nepogodi.
Odgovornost se prebacuje s jednog nivoa na drugi
Štete se već sad procjenjuju na iznos veći od 10 miliona KM, govori nam Džubur, te naglašava da se na ovakvim slučajevima vidi sva slabost naše države.
"Odgovornost se prebacuje sa jednog nivoa na drugi i mi vidimo da država jednostavno ne radi svoju funkciju. Ako nema poticaja poljoprivrednicima, ako nema subvencija, ako se u ovakvim situacijama velikih temperaturnih minusa i šteta ne stane iza poljoprivrednika, onda se ti ljudi dovode u jedan vrlo težak položaj", dodaje Džubur.
Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva ima rezerve od 65 miliona KM i one bi u ovakvim prilikama trebale biti aktivirane, govori nam dekan Džubur, ali smatra da to ne može biti samo posao entitetskog nivoa vlasti.
Trgovci izlazili u susret
Veliki borbu sa hladnoćom imali su poljoprivrednici u južnom dijelu mostarske općine. Krompir i mahuna su potpuno stradali, a zasadi jagode bar 50 posto, čemu svjedoče i naše fotografije.
Salem Berberović, poljoprivrednik iz sela Malo Polje priča nam da je za razliku od nekih svojih komšija, uspio sačuvati više od 90 posto zasad jagoda.
"Imao sam po 12 zapaljenih vatri, a dosta su pomogle i plastične folije, koje su ozbiljna investicija. Treba 200 KM vrijednosti folije za prekriti jedan dulum. Isto tako treba pohvaliti i određene trgovce koji su izašli u susret poljoprivrednicima pa prodavali foliju na "crtu". Njima će se dug vratiti od prodaje prinosa“, govori nam Barberović.
Ko je radio po pravilima sa smiljem neće imati problema
Potencijalne štete kod uzgajivača smilja prokomentarisao nam je Dinko Dujmović, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.
"Ako je sadni materijal bio adekvatan, po savjetima struke, onda posljedica na smilju neće biti. U protivnom, što je kod nas čest slučaj, da se sade sadnice u kojima je nadzemni dio kraći od 6 cm, hladnoće mogu načiniti ozbiljne posljedice", kazao nam je Dinko Dujmović.

Ostale vijestiArhiva