Na nedavno održanom Samitu o Zapadnom Balkanu jedan od najvažnijih ugovora koji je potpisan je osnivanje Transportne zajednice,k koja treba da privredno, ekonomski i transportno uveže zemlje Zapadnog Balkana. Ipak, BiH je jedina zemlja koja nije potpisala taj sporazum, i to zbog protivljenja entiteta Republika Srpska.
Pristupanje Transportnoj zajednici u Trstu 12. jula potpisali su Albanija, Makedonija, Srbija, Kosovo i Crna Gora, dok će BiH na taj regionalni projekt čekati još neko vrijeme.
Međutim, da ulazak BiH u Transportnu zajednicu nije dobar u ovom trenutku i u trenutnim okolnostima plaše se i u Željeznicama FBiH. Iako u toj kompaniji nisu odgovorili na naš zvanični upit, saznajemo zbog čega uprava tog preduzeća smatra da bi Transportna zajednica štetila tom preduzeću.
Iako se Transportna zajednica odnosi na cestovni saobraćaj, pomorski i željeznički, najviše promjena očekuje se u željezničkom saobraćaju. Ulaskom u Transportnu zajednicu BiH bi se tržišno otvorila i za druge regionalne i evropske prijevoznike, što bi, smatraju u Željeznicama FBiH ugrozilo poslovanje domaćeg operatera, koje ne bi izdržalo konkurenciju.
Trenutno Željeznice FBiH posluju pozitivno i imaju veliki intenzitet iskorištenosti, naročito za prijevoz tereta, čak 25 posto više od evropskog prosjeka. Zbog toga strahuju da bi otvaranjem tržišta bili izdašan plijen bilo kojem željezničkom operateru.
Privreda FBiH je uveliko naslonjena na usluge željezničkog transporta, a neki od korisnika njihovog prijevoza su Elektroprivreda BiH, rudnici FBiH, Arcelor Mittala, Aluminij Mostar i drugi.
Usvojena Okvirana strategija transporta BiH iz 2016. predviđa otvaranje tržišta željezničkih usluga poslije ulaska BiH u Evropsku Uniju. Hrvatska i Slovenija tržište željezničkih usluga otvorile tek kada su postale punopravne članice EU.
Bojazan Željeznica FBiH
Godišnji prihod JP ŽFBiH za pružanje usluga prijevoza tereta iznosi oko 80 miliona KM. Iz ovoga prihoda se finansiraju troškovi željezničkih operacija, kao i troškovi održavanja željezničke infrastrukture u iznosu višem od 20 miliona KM na godišnjem nivou. Budžetska izdvajanja FBiH za godišnje finansiranje troškova održavanja infrastrukture su najmanja u regiji i iznose 19,2 miliona KM. Iz Željeznica FBiH strahuju da bi se otvaranjem tržišta proizvelo slabljene segmenta željezničkih operacija, a time i smanjenja izdvajanja za željezničku infrastrukturu
Također Željeznicama FBiH ne odgovara ukoliko bi se otvorilo tržište na ovakvom stanju infrastrukture, gdje je željeznička mreža obnovljena oko 30 posto, potencijalni prijevoznik bi imao mogućnosti ostvariti dodatne penale, nastale zbog kašnjenja i vremenskih gubitaka uzrokovanih stanjem željezničke infrastrukture, koja bi morala ići na teret vlasnika, u ovom slučaju FBiH.
Ministar Jusko ističe da ne postoji opasnost i da će domaće Željeznice biti zaštićene
Željeznička infrastruktura u BiH i njena tehnička opremljenost daleko je od Evropskog nivoa. Ipak, pristupanje Transportnoj zajednici otvara mogućnost ulaganja u oblast prometa, pa samim tim i u željezničku infrastrukturu.
Državni ministar prometa i komunikacija Ismir Jusko je također kazao da BiH u potpunosti stoji u zaštiti naših željezničkih kompanija jer se radi o tranzicionom periodu do konačnog ulaska BiH u EU.
 On je dodao da će u skladu sa zaključkom Vijeća ministara BiH u najskorije vrijeme poslati dopis prema entitetskim ministarstvima i obaviti dodatne konsultacije, a sve u cilju zajedničkog usaglašavanja stavova, što na kraju treba rezultirati potpisivanjem ovog ugovora i konačne namjere da BiH ne bude crna tačka u ovom dijelu Evrope kada je riječ o transportu.
Evropska komisija je ipak ostavila mogućnost naknadnog pridruživanja BiH Transportnoj zajednici, a da li će BiH i koliko kasniti u tom procesu i hoće li domaći željeznički prijevoznici ostati u procjepu između straha i neizvjesnosti i trke s regionalnom konkurencijom ostaje da se vidi u narednim mjesecima.

Ostale vijestiArhiva