U posljednjem izvještaju State Departmenta o religijskim slobodama u svijetu, u dijelu koji se odnosi na BiH navodi se da državni, ali i entitetski ustavi garantuju slobodu vjerske misli i prakse te zabranjuju vjersku diskriminaciju.
Jedna od ključnih stvari koja je primjetna u izvještaju jeste da su nacionalne političke stranke na vlasti nastavile da se blisko identifikuju s religijom koja je uglavnom povezana s tom etničkom grupom. Tako se u izvještaju navodi da je najveća bošnjačka stranka SDA usklađena s Islamskom zajednicom, HDZ je tijesno povezan s Katoličkom crkvom, dok su dvije najveće srpske stranke u BiH SDS i SNSD povezane s Pravoslavnom crkvom.
Također se u izvještaju navodi da je Skupština Kantona Sarajevo u oktobru prošle godine imenovala osnovnu školu po Mustafi Busuladžiću koji je okarakterisan kao antisemit iz Drugog svjetskog rata.
Navodi se da su pravosudne institucije u BiH zabranile svojim službenicima da na poslu nose vjerska obilježja, dok su manjinske vjerske grupe prijavile kontinuiranu diskriminaciju općinskih vlasti. Tako je od devet prijavljenih incidenata, u kojima su napadnuti vjerski službenici ili vjerski objekti, policija u BiH identifikovala osumnjičenog za podmetanje požara u Srpskoj pravoslavnoj crkvi u Sarajevu.
Ipak, prema izvještaju Međureligijskog vijeća BiH, u posljednje dvije godine broj napada na vjerske službenike je u padu, a ponovno otvaranje džamije Ferhadije u Banjoj Luci okarakterisano je kao najznačajniji međuvjerski događaj prošle godine.
Na osnovu rezultata popisa stanovništva u BiH, muslimani suniti čine 51 posto ukupne populacije u BiH, pravoslavaca je 31 posto, katolika 15 posto, a ostalih, uključujući protestante i jevreje ukupno 3 posto.
U izvještaju State Departmenta se navodi da u BiH postoji jaka povezanost etničke pripadnosti i religije, odnosno bosanskih Srba s pravoslavljem, bosanskih Hrvata s katoličanstvom i Bošnjaka s islamom. Većina pravoslavaca u BiH živi u entitetu Republika Srpska, dok većina katolika i muslimana živi u Federaciji BiH. Najviše protestanata i pripadnika drugih malih vjerskih zajednica ima u Sarajevu i Banjoj Luci.
Kao problemi se navode nepostojanje sporazuma između Islamske zajednice i države BiH, jer se hrvatski i srpski član u Predsjedništvu BiH protive potpisivanju tog sporazuma koji bi trebao riješiti pitanja osiguravanja prostora za molitve u institucijama za muslimane, obavljanje hadža, halal ishrane i sl. Predsjedništvo BiH nije odobrilo sporazum niti ga je poslalo u parlament na ratifikaciju.
U lokalnim zajednicama vjerski zvaničnici manjinskih naroda nastavili su da prijavljuju diskriminaciju vlasti. U jednom slučaju je Banjalučka katolička eparhija izvijestila da su općinske vlasti u Drvaru nastavile odbijati građevinske dozvole za novu crkvu, a lokalne vlasti odbijaju da vrate nacionalizovanu imovinu.
U Mostaru su Gradski zvaničnici nastavili odbijati izdavanje potrebnih rekonstrukcijskih dozvola evangelističkoj crkvi. U Republici Srpskoj roditelji bošnjačke djece, u nekoliko zajednica, poput Konjević Polja ili Vrbanjaca nastavili su da bojkotuju školski sistem tog entiteta i to četvrtu godinu zaredom zbog nemogućnosti pohađanja svog jezika, a umjesto toga djecu su upisali u alternativne škole koje su organizirali Islamska zajednica i Federalno ministarstvo obrazovanja.
Svoje mjesto u izvještaju State Departmenta našao je i sukob unutar muslimanskog korpusa, kada se Islamska zajednica ogradila od djelovanja tzv. paradžemata.

Ostale vijestiArhiva